KARTA KRANJSKE I ISTRE

Ovu impresivnu kartu je kranjski plemić talijanskog podrijetla te slovenski polihistor, geograf i vlasnik tiskare u dvorcu Bogenšperk (Wagensperg) kraj Litije sastavio u okviru svojih nastojanja da oblikuje geografsko, povijesno i etnografsko djelo kojim bi ponudio cjelovitu sliku Kranjske u širem kontekstu. Zbog vojne karijere i sudjelovanja u ratu protiv Osmanlija znanstvena mu je karijera donekle trpila, ali su njegova suradnja s europskim plemstvom, znanstvenicima poput Pavla Rittera Vitezovića ili članstvo u Royal Society u Londonu omogućavali stvaranje važnih djela poput Slave Vojvodine Kranjske (Die Ehre des Herzogthums Crain, 1689) odnosno sakupljenje ogromne zbirke grafičke i knjižne građe. U slučaju ove karte radi se o varijanti Mercatorove karte nešto većih dimenzija iz 1589. ili 1640. godine, ovisno o inačici, koja prikazuje potpuno isto područje u vrlo sličnoj maniri, uključujući i vrlo slične dekorativne elemente jedrenjaka, kartuša i sl. Čak je i unutar njegove tiskarske radionice ista karta doživjela nekoliko inačica. Tome svjedoči sličan primjerak iz Zbirke Felbar (inv. br. 549), drugačijeg sadržaja naslovne kartuše koji također nosi odlike Valvasorove radionice. Ova karta prikazuje prostor Kranjske (Carniola u latinskoj verziji) unutar Svetog Rimskog Carstva, sa sjedištem u Ljubljani (Laybach). Suverenitet nad Kranjskom autor je naznačio i heraldičkim štitom  uz lijevi rub karte. Od ostalih dekoracija na prostoru Jadrana su smješteni ratni jedrenjaci i kompasni križnjak. Istra (Histria) je također prikazana na karti kao poluotok, s posebno naznačenim austrijskim dijelom, Pazinskom knežijom (Mitterburg). Granica prema mletačkom posjedu naznačena je isprekidanom linijom. Toponimija je također različita, s njemačkim toponimima na austrijskom posjedu i talijanskim geografskim imenima na zapadu Istre. Naslovna kartuša je u gornjem desnom uglu i jasno označva ime autora i lokalitet njegove tiskare (…delineata et recens edita Per Ioem Weichardum Valuasor L.B. Wagenspergi in Carniolia). Prikaz reljefa je donekle pojednostavljen shemom krtičnjaka, ali je zamjetno autorovo razlikovanje duboke plastike Učke i Ćićarije. Hidrografski sadržaj je unaprijeđen u odnosu na karte Bertellija, Camocia ili Coppa, dok se susjedne zemlje poput Furlanije i Liburnije zbog pojednostavljivanja mogu teško raspoznati čak i u obrisima. Karta je objedinjena i uvezana u knjigu koja se u Zbirci Felbar čuva pod inventarnim brojem 398 (Carniolia antiqua et nova. Antiqua Japydica, Hyperborea, Celtica, Pannonica, Norica, Istrica, Carnica, Romana, Vandalica, Gotthica, Langobardica, Slavica, Avarica, Francica. Nova Germanica, Slavica, Francica, Bavarica, Austriaca…..od Johann Ludwig Schönlebena. Knjiga je kao trotomno izdanje tiskana tijekom 1680. i 1681. godine u Ljubljani, a izdavanje su novčano pomagali i kranjski staleži.