Karta Slavonije dio je kasnijih dopunjenih Ptolemejevih ploča (tabula), točnije dio serije „novih“ ili „modernih“ karata, koje su osim poznatih originalnih Ptolemejevih ploča uključile i nove sinteze dotada postojećeg geografskog i kartografskog znanja o prostoru istočne obale Jadrana. Karta je sadržajem pa čak i grbom u donjem uglu slična s Ruscellijevom istoimenom kartom iz zbirke Felbar (inv. br. 36, ali i kartama br. 21, 87, 94 i 203), ali ona je nastala nešto ranije i manjih je dimenzija. Objavljena je u istoj izdavačkoj kući (Sessa) pa odatle vjerojatno proizlazi i dijeljenje istoga predloška. S obzirom da je naslov izvornika glasio La Geografia di Claudio Tolomeo Alessandrino, Tradotta di Greco nell'Idioma Volgare Italiano, da Girolamo Ruscelli, et hora nuovamente ampliata da Gioseffo Rosaccio, upravo je Rossacio bio odgovoran za uvećanje ove karte po istome predlošku. Od svih ovih kartografa baš se Ruscelli godinama bavio Ptolemejevom Geografijom i njenim prijevodima te se njegove „tavole“ smatraju najkvalitetnijim modernim redakcijama Ptolemeja. Naslanjao se i na Gastaldijeva znanja o Ptolemeju, a upravo je od njega sredinom stoljeća preuzeo i dio ploča. I Ruscelli je, kao i Rosaccio, surađivao s izdavačima iz obitelji Sessa, pa odatle potječe i kombinacija svih ovih autora u atribuciji karte, premda je ona objavljena nakon Ruscellijeve smrti. Ponovno se radi o prikazu prostora od Tršćanskog zaljeva do Albanije i od Jadranske obale do Dunava i Drave na sjeveru. Od hrvatskih zemalja autor je zabilježio horonime Istria, Libvrnia, Corvatia (na prostoru današnje sjeverozapadne Hrvatske), Croatia (na prostoru Slavonije), Bossina i Dalmatia. Posebno izraženim koloritom obojeni su kvarnerski i južnodalmatinski otoci. S obzirom na isti predložak, problemi poput teško raspoznatljivog reljefa, obalne linije i hidrografiji nisu korigirani.