HOMANN, JOHANN BAPTIST: KORUŠKO VOJVODSTVO

Inventarni broj 446

Naslov u originalu: Nova et accurata Carinthiae Ducatus Tabula geographica. In Superiorem et Inferiorem divisa

Godina izdavanja: 1720

Mjesto izdavanja i izdavač: Nürnberg

Format: 49 x 58,5 cm

Tehnika: Obojeni bakrorez

Ova Homannova karta Koruške (podijeljene na C. Superiorem i C. Inferiorem) uključuje i dio Štajerske (STIRIAE PARS) na sjeveru i Kranjske na jugu (CARNIOLAE PARS). Posebnom su bojom ali i tekstualno, kako na karti samoj tako i u tekstu naslovne kartuše, odvojeni posjedi Salzburške nadbiskupije (SALZBURGISCH) te Bamberške biskupije (BAMBERGISCH). Prvospomenuta je posebno važna jer su, uz Akvilejsku, upravo iz nje dolazili prvi misionari u sjeverne hrvatske zemlje (u Prekodravlju) koji su se bavili pokrštavanjem. Upravo navedena teritorijalna podjela posjeda predstavlja specifičnost ove karte. Barokna naslovna kartuša s dekorativnom draperijom nalazi se u desnom gornjem uglu, a detaljni tumač naselja i grafičkih mjerila u lijevom uglu. U okviru karte smještena je stupanjska mreža. Uz donji rub karte nalaze se tri grafička prikaza, od kojih je središnji veduta Klagenfurta (CLAGENFURT) s gradskim fortifikacijama i zasebnim tumačem oznaka lokaliteta u gradu. Bočne ilustracije prikazuju ceremonijal izbora nadvojvode u Koruškoj te planinski prijevoj (Berg Loibl).

HOMANN, JOHANN BAPTIST

JOHANN BAPTIST HOMANN (1663-1724) veliki njemački kartograf i izdavač. Zahvaljujući Homannu, kartografija se u Njemačkoj počinje shvaćati kao samostalna znanstvena disciplina. Homann je surađivao sa svim najpoznatijim znanstvenicima svoga vremena. U razdoblju od 1702. do 1716. urezao je preko 100 karata u tiskarske ploče. U njegovoj radionici izrađeno je preko 600 karta. Njegove karte rijetko nose godinu izdanja, pa ih je teško precizno datirati. Najpoznatija djela Johanna Baptista Homanna su: “Atlas Novus” iz 1707. godine, “Atlas von hundert Charten” iz 1712. i “Grosser Atlas über die ganze Welt” sa 126 karata. Nakon njegove smrti, njegovu radionicu vodili su Michael Franz i Johann Georg Ebersberger pod nazivom Homannianos Heredes (Homannovi nasljednici) sve do početka 19. stoljeća.