Veduta Dubrovnika nalazi se na stranici teksta iz „Universus Terrarum Orbis scriptorum calamo delienatus“ koji je Lasor a Varea (Raffael Savonarola) objavio kao svojevrsni kompendij ili leksikon dotadašnjeg geografskog znanja. U leksikon je uvrstio sve bakroreze talijanskih bakrorezaca 16. i 17. st. koje je mogao naći, tako da su mnogi od njih na taj način ostali pristupačni i spašeni od zaborava, unatoč tome što su neki dugim korištenjem postali znatno izlizani.
Prikazana veduta Dubrovnika je izvorno iz djela Francesca Valegia „Raccolta di le piu illustri et famose citta di tutto il mondo“, koje je izašlo u Veneciji oko 1600. god. kao odgovor na nešto ranije knjige veduta gradova od venecijanskih kartografa i izdavača Forlanija, Zenoija i Bertellija, te naročito na Braun i Hogenbergovo monumentalno djelo „Civitates orbis terrarum“. Valegiov atlas bio je vrlo popularan pa je sačuvano nekoliko izdanja, od kojih je posljednje objavio venecijanski izdavač Donato Rasicoti između 1610. i 1620., a sadrži vedute više od 300 gradova, među kojima i Dubrovnika, Zadra i Poreča. Važno je spomenuti da je veliku većinu veduta nacrtao i urezao šibenski kartograf i bakrorezac Martin Rota Kolunić. Dubrovnik je na veduti vjerno prikazan iz poluptičje perspektive i prije potresa, tako da se naročito ističe još postojeći visoki toranj crkve franjevačkog samostana.