KARTA ŽUPA ZAGREBAČKE I ZADARSKE BISKUPIJE U AUSTRIJSKOM POSJEDU

Inventarni broj 594

Naslov u originalu: Province ecclesiastiche di Zagrabia e di Zara: nell' Imperio Austriaco

Godina izdavanja: 1858

Mjesto izdavanja i izdavač: Rom

Format: 58,5 x 46 cm

Na karti su prikazane župe zagrebačke i zadarske biskupije pod austrijskom upravom. Objavljena je u djelu L'Orbe Cattolico ossia Atlante Geografico Storico Ecclesiastico Opera del Commendatore Girolamo Petri Officiale minutante della segreteria di Stato. Na prostoru zagrebačke biskupije, osim središta u Zagrebu (Zagrabia), zabilježena su i druga biskupska središta; Đakovo (Deakovar), Modruš (Modrussa) i Senj (Segna). Označene su i granice sa susjednim dijecezama (od tršćanske i ljubljanske na zapadu do kaločke i čanadske na istoku). Preko granice na Savi označena je Turchia, u kojoj je jedino na mjestu Sarajeva (Bosnia) označeno biskupsko sjedište pa nema niti podjele na dijacezanske teritorijalne jedinice. U zadarskoj biskupiji osim sjedišta u Zadru (Zara) označena su ona u Šibeniku (Sebenico), Splitu (Spalatro) na Hvaru (Lesina) i Dubrovniku (Ragusa). U crnogorskom zaleđu jedino je označeno središte u Trebinju (Trebigne). Na pomorskom dijelu istočnojadranskog (Mare Adriatico) otočja linijom je ucrtana granična podjela nadležnosti između dijeceza. Osim tematskoga (konfesionalnog) sadržaja na karti su vidljive i osnovne cestovne prometnice dok je orografija istaknuta šrafurama. Iznad gornjeg lijevog ruba karte nalazi se broj ploče atlasa LXXIII.

PETRI, GIROLAMO

GIROLAMO PETRI (1806.-1871.) pravnik i kartograf, viši službenik Katoličke Crkve i državnog ureda u Vatikanu za vrijeme pape Pija IX.. Bio je zadužen za vanjskopolitička pitanja, posebno u Africi i Aziji. U Rimu je izašlo njegovo monumentalno trosveščano djelo crkvene podjele svijeta na administrativne jedinice L’Orbe Cattolico ossia Atlante Geografico Storico Ecclesiastico 1858. i 1859. godine. Danas je iznimno rijetko i čuvaju ga tek neke institucije koje su ga prve nabavile. Izrađeno je za ekskluzivnu uporabu kardinalima i visokorangiranim činovnicima Crkve, ali usprkos svojoj ekskluzivnosti svjedoči umjetničku kvalitetu autora bez obzira na nisku komercijalnu isplativost. Taj konfesionalni atlas vrhunskim bakrorezima predstavlja iznadprosječni i elegantni tematski kartografski proizvod 19. stoljeća, ali je i utemeljen na povjerljivim izvorima iz vatikanskih arhiva i prekomorskih biskupija.