Rumelija je od 14. stoljeća označavala osmansku stečevinu na Balkanskom poluotoku, a usprkos osnivanju Budimskog, i kasnije Bosanskog pašaluka 1580. godine, to je ime sve do 19. stoljeća bilo sinonim za osmanske posjede u Europi. U ovom slučaju Ejalet Rumili obuhvaća posjede do Srbije i Albanije, podijeljene na osam sandžaka (drugi naziv za teritorijalnu jedinicu ejalet prije 1860-ih), dok Ejalet Bosna, odijeljen istaknutom crvenom graničnom linijom, uključuje Travnički (Bosna Serai), Banjalučki, Srebrenički, Zvornički, Novopazarski i Hersek sandžak. Posljednji je tako naveden u tumaču dok je pod istim brojem (6.) na karti označen crnogorski Trebin. Odgovara to dijelom reorganizaciji iz 1865. godine na vilajete s guvernerom na čelu, ali s iznimkom što Travnički, Bihački i Hercegovački sandžaci nisu bili posebno izdvojeni. Na prostoru sjeverno od Save i u Dalmaciji sadržaj nije ucrtan, ali je zabilježeno da su to carski posjedi Austrije. Naslovna se legenda, s detaljnim popisom sandžaka nalazi u donjem lijevom uglu. Geografski sadržaj osim hidrografije i važnijih prometnica je potpuno izostavljen, pa su granice izdvojene kao dominantan kartografski sadržaj. Uz donji rub karte nalaze se grafičko mjerilo izraženo u geografskim i turskim miljama. Označena je i upisana stupanjska mreža i oznaka lista Türkei iznad gornjeg ruba karte.