MÜNSTER, SEBASTIAN: VEDUTA BEOGRADA

Veduta prikazuje vizuru Beograda, gledanu s Dunava (Tonaw fl.). U prvom planu su kao ukras ucrtane dvije riječne lađe. Ucrtana je i utvrda na utoku Save (Saw fl.), s dijelom Beogradske tvrđave (i prostorom oko nje - Kalemegdanom). Ona je bila antički rimski kastrum i srednjovjekovna bizantska fortifikacija, a potom i čvrsto utvrđena prijestolnice Srpske Despotovine. Kao „ključ Ugarske“ ili „bedem kršćanstva“ Osmanlije su ga osvojili 1521. godine, kada ga sultan Sulejman Zakonodavac proglašava sjedištem smederevskog sandžak-bega te svojim uporištem za daljnje upade prema Ugarskoj i Austriji. Kao trgovačko središte i dunavsko pristanište tijekom 16. stoljeća se grad dodatno orijentalizira, ali to na ovoj panoramskoj veduti nije zamjetno.  Ova karta je dio knjižnog lista na stranici 1077 s francuskim tekstom o sukobu Osmanlija i kršćana. Vjerojatno je bila sastavni dio Münsterove Cosmographiae. Grčki Weissenburg je bilo uobičajeno srednjovjekovno ime prijestolnice Srbije do 16. stoljeća, da bi se tijekom osmanske ekspanzije proširilo slavensko ime za Beograd.