SCHEDA, JOSEPH: AUSTRIJSKA MONARHIJA

Uz pomoć suradnika s Vojnogeografskog instituta (k.k. Militärisch-Geograf. Institut) u Beču, u kojem je bio zaposlen, Scheda je sudjelovao u izradi ove generalne karte Austro-Ugarske u 20 sekcija, a dodatni list služi kao pregledna karta. Cijela karta je izrađena u mjerilu 1:576 000 i temeljena na podacima franciskanske topografske izmjere. U okviru te izmjere je provedena sustavna katastarska izmjera cijele Habsburške Monarhije, a hrvatske su zemlje dobile prvi sustavni katastar. Povod i pravni temelj za sastavljanje katastra bio je Patent o stabilnom katastru, kojeg je car Franjo I. uveo 1817. godine, nastojeći reformirati porezni sustav i učiniti ga pravednijim. Premda je u tehničkom smislu vrlo kvalitetna, karta je sadržajno pretrpana zbog čega joj je smanjena preglednost. Među numeriranim listovima ove karte jedan list predstavlja naslovna kartuša karte (list XX), dok se generalni tumač nalazi na listu XIX.

Naslovni list krasi u sredinu smještena umjetnička grafika žene u umjetničko-znanstvenom salonu. Okružena je dokumentima, kartama, globusima i mjerničkim instrumentima. U gornjem dekorativnom rubu označen je broj lista (XX.). Ispod grafike nalazi se posveta caru Franji I., Schedina autorizacija, podatak o Institutu koji je kartu objavio te datacija. Ispod svega nalazi se grafičko mjerilo. Gornji dio tog vrlo dekorativnog lista zauzima kartografski prikaz donjeg toka Dunava, u središnjem dijelu između Rumunjske i Bugarske (Bulgarien), premda za Bugarsku nema nikakvih kartografskih podataka. Takvo ostavljanje susjednih zemalja koje nisu bile pod austrijskom upravom bez kartografskog sadržaja odgovara dijelu naslova koji deklarira sadržaj karte kao: General-Karte des Oesterreichischen Kaiserstaates mit Einem Grossen Theile der Angrenzenden Länder.

Pregledna karta na zasebnom nenumeriranom listu prikazuje raspored u kojem svi numerirani listovi prikazuju prostor „Austrijskih zemalja“, od broja I na sjeverozapadu  (Frankfurt), preko Praga i Krakova dalje na istok, sve do lista Lvov br. V (Lemberg) u zapadnoj Galiciji, pa u drugom redu od Insbrucka (list VI), Muenchena (VII), Beča (VIII) i Debrecina (IX) do Cluja (Klausenburg) na istoku. Treći red započinje kartom Verone (XI) i Trsta (XII) na zapadu, potom slijedi karta Zagreba (Agram) br. XIII, Sremskih Karlovaca, i konačno br. XV, karta Bukurešta (Bucarest) na istoku. Donji red od zapada predstavljaju listovi br. XVI Florenz, XVII Ancona, XVIII Spalato i XIX Kruševac. Pod br. XX nalazi se već spomenuta naslovna karta s donjim tokom Dunava u Bugarskoj. Na listu br. XIX smješten je u donjem dijelu tumač znakova.