SCHEDA, JOSEPH: HRVATSKA I SLAVONIJA

Ova bogato šrafirana i djelomično obojena topografska karta austrijskih carskih posjeda u Hrvatskoj i Slavoniji uključuje i dio susjednih zemalja koje s njima graniče. Prikazuje prostor od Maribora (Marburg) na sjeverozapadu do Vukovara na istoku te Starigrada i Gračaca na jugu, i to u vrijeme stabilizacije austrijsko-osmanske granice, a prije razvojačenja 1873. i ukidanja vojnokrajiškog sustava u Slavoniji i Hrvatskoj te sjedinjenja s maticom 1881. godine. Slavonija je podijeljena, što je posebno naglašeno bojom, na vojni i civilni dio. Slavonske županije, Požeška, Virovitička i Srijemska, su od 1745. bile izravno zastupane u Ugarskom saboru. Vojni dio čini Brodska, Gradiška i Petrovaradinska pukovnija, dok se Varaždinska krajina sastoji od Križevačke i Đurđevačke pukovnije, a uočljive su još i Banska krajina s Prvom i Drugom banskom pukovnijom. Usprkos naglašavanju političkih granica s Bosnom (prema odredbama Svištovskog mira 1791. godine) naglasak je stavljen i na fizičko-geografske elemente prikazanog prostora. Prije svega se to odnosi na kvalitetne elemente vrlo dinamičnog reljefa koji je plastično prikazan tehnikom šrafiranja. Karta je temeljena na franciskanskoj topografskoj izmjeri, provedenoj između 1806. i 1869. godine, a dio je generalne karte Austrijskog Carstva koju je Scheda, kao načelnik Vojnogeografskog instituta u Beču, izdao 1856. godine u 20 listova. Stoga je jasno i podrijetlo i razlozi njene visoke kvalitete. U bogato dekoriranom okviru nalazi se brojčano i grafičko mjerilo. Mjerilo je 1: 576 000. Oznaka lista (XIII) nalazi se s gornje strane dekorativnog okvira karte.