Nakon izbijanja posljednjeg austro-turskog rata, habsburški kartografi već uvelike rade na kartiranju Bosne. Uglavnom su to bili vojni topografi koji su radili tajno. Schimekova karta jedna je od rijetkih regionalnih karata Bosne izdata za civilne potrebe. Izuzev tajnih vojnih karata, poslije Cantellijeve karte Bosne, uz Schützovu kartu Bosne, ovo će biti najbolja civilna karta Bosne sve do početka 19. stoljeća. Kartu je u bakar urezao J. Alberti a kaligrafiju je izveo F. Müller. Schimekova karta nastala je samo godinu dana nakon objavljivanja njegova djela “Politische Geschichte des Königreichs Bosnien und Rama vom Jahre 1867 bis 1741“, izdatom u Beču kod Christiana Friedricha Wapplera. Karta prikazuje Bosnu s Hercegovinom koje su se još uvijek nalazile u sastavu Osmanskog Carstva. Osim Bosne i Hercegovine, karta prikazuje i najveći dio Dalmacije, Dubrovačke Republike, dio Hrvatske, Slavonije, Srbije, Albanije i Makedonije. U okviru Bosne posebno je izdvojena cjelina tzv. “turske Hrvatske”, predjela između Une i Vrbasa koji je prije prodora Turaka pripadao Hrvatskom kraljevstvu. Karta donosi osobito bogatu toponimiju. Sva prikazana naselja klasificirana su kao utvrda, grad, trgovište ili selo, dajući nam tako uvid u hijerarhijsku strukturu naselja. Ovo je jedna od rijetkih karata 18. stoljeća na kojoj su prikazane i prometne komunikacije (do 18. stoljeća oni se gotovo nikada ne pojavljuju na kartama). U podnaslovu Schimekove karte nalazimo informacije o izvorima na temelju kojih je karta nastala. To su kartografska djela iz vremena princa Eugena, grofa Khevenhüllera, grofa Marsiglija i Pallavicinija. Iako ih u podnaslovu ne spominje, iz karte je vidljivo da su Schimeku bili poznati i neki noviji radovi kao što su karta Bosne de Rebaina iz 1750. godine, te Briffautova karta iz 1738. godine.