Autor ove vedute Zadra njemački je kartograf Sebastian Münster. Veduta Zadra najvjerojatnije je objavljena u jednom od kasnijih izdanja Münsterove Kosmografije. Zanimljivo je, da je čitava veduta zrcalno okrenuta, tako da se zapad nalazi na lijevoj strani, a istok na desnoj. Veduta prikazuje Zadar upravo nakon njegove intenzivne obnove. Naime, arhitekt S. Pallavacino izgradio je 1567. godine novi dio utvrde na zemljištu južnog predgrađa. Zbog bolje zaštite grada, stari dio utvrda bio je odijeljen morskim kanalom od nove utvrde. Zadarske utvrde mletačkog razdoblja predstavljaju klasični primjer fortifikacijskog sustava, u kojem se pojas utvrda prema kopnu i uskoj luci sastoji od širokih kortina i sedam velikih bastiona, a prema moru od slabijih zidova s tri manja bastiona. Zadar već 1540. godine, nakon turske navale, gradi kortine prema kopnu s gradskim vratima i jednim malim bastionom. Uoči Ciparskog rata 1570. godine započinje izgradnja ravelina pred gradom i ostalih utvrđenja koja opasuju grad. Utvrđenja izgrađena po nacrtima Sforza Pallavicina s velikim peterokutnim bastionima i širokim kortinama, predstavljaju najviši domet fortifikacijskog sustava toga vremena.