KARTA ZADARSKOG I ŠIBENSKOG OKRUŽJA

Inventarni broj 555

Naslov u originalu: Vera et fidelis descriptio comitatus Zara et Sebenici: uti impressa est olim Venetiia a Paulo Forlano

Godina izdavanja: 1593

Mjesto izdavanja i izdavač: Venetia

Format: 21 x 13 cm

Ova regionalna karta prikazuje dio srednjedalmatisnkoga kopna i otočja, sa zaleđem Zadra i Šibenika. Forlani je poznavao mletačke karte zadarsko-šibenskog okružja, poput Paganovih ili Rotinih radova. Njegova karta prikazuje Zadar i priobalje, od otoka Paga (Pago) na zapadu (Occidens) do Drniša (Dernisi) na istoku (Oriens). Sjeverna granica prikazanog prostora je primorska strana dinarskoga grebena, do linije Plješevice (Monte plisiua). Veći utvrđeni gradovi (Zadar (Zara), Nin (Nona), Šibenik i Knin (Tina) prikazani su panoramskim planovima u boji, čak prepoznatljivih arhitektonskih, najčešće fortifikacijskih oblika, što je neobično za kartu ovako sitnoga mjerila. Vojno-stratešku informativnost ove karte nastale u jeku osmansko-mletačkih ratova svjedoče prilično detaljni prikazi manjih fortifikacija u zaleđu. Granične podjele odnosno podatke o teritorijalnoj podjeli između zaraćenih strana autor je izostavio. Reljef je stiliziran i prikazan sjenčanim krtičnjacima, a hidrografija, posebno tokovi Krke i Zrmanje, prenaglašeni. U donjem uglu vidljiv je potpis autora J. Deutecuma (Ioannes a Dotinchum f.). Karta je vrlo slična Forlanijevoj istoimenoj i ranijoj inačici većega formata iz 1570. godine (La vera et fidelle discritione....), ali i pola stoljeća kasnijoj Merijanovoj karti istoga područja (Tafel der Stätte…, inv. br. 67). Ova inačica je objavljena u atlasu Speculum Orbis Terrae Cornelisa De Jode. Obje su karte nastale po predlošcima karata zadarsko-šibenskog zaleđa Martina Rote Kolunića iz 1570. godine, odnosno Natala Bonifacija iz 1575. godine. S posljednjom spomenutom ova karta dijeli bilješku o ruševinama (Bergane) zapadno od Knina.

DE JODE, GERARD

GERARD DE JODE (1509-1591) znameniti nizozemsko-belgijski grafičar, tiskar, izdavač i kartograf. Pripremajući se za izdavanje atlasa poslije 1555. godine de Jode objavljuje pojedinačne karte: 1560. godine veliku kartu svijeta Jacoba Gastaldija, 1563. kartu Portugala, 1564. Orteliusovu kartu svijeta, a 1569. godine seriju karata njemačkih pokrajina. Između Orteliusa i de Jodea razvila se oštra konkurentska borba. Iako osamnaest godina iskusniji i stariji, de Jode nije bio tako spretan izdavač kao Ortelius. Tek osam godina poslije prvog izdanja Orteliusovog atlasa “Theatrum Orbis Terrarum” kada je Ortelius već stvorio prevlast na tržištu, 1578. de Jode izdaje svoj atlas “Speculum Orbis Terrarum”. Atlas je izašao u dva sveska. Prvi je sadržavao 27 karata različitih zemalja i pokrajina, dok je 38 karata drugog djela pod nazivom “Geographicum Germaniae Imperium Repraesentants” posvećeno njemačkim zemljama. Zbog dominacije Orteliusovih izdanja, de Jodeov atlas za njegova života doživio je samo dva izdanja (drugo 1579.). Poslije Gerardove smrti, njegov sin CORNELIS DE JODE (1568-1600) dopunio je očevo djelo i 1593. godine izdao novi atlas sa 83 karte pod nazivom “Speculum Orbis Terrae”. De Jodeov atlas danas je velika rijetkost (poznato je tek 12 primjeraka).