Zemljovid je tiskan u 3. dijelu knjige „Scriptores rerum Hungaricum...“, koja predstavlja zbirku vrijednih starih povijesnih tekstova u izboru urednika knjige, povjesničara J.G. Schwandtnera. Budući da knjiga sadrži i kompletni tekst „De Regno Dalmatiae et Croatiae“ začetnika hrvatske znanstvene historiografije, Ivana Lučića, koji je izvorno bio tiskan u Amsterdamu 1666. god. u tiskari J. Blaeua te bio opremljen sa 6 karata, priređivači knjige, Matija Bel i J.G. Schwandtner, odlučili su opremiti i svoju knjigu sa 6 karata, a taj su posao povjerili poznatom izdavaču i kartografu Conradu Monathu iz Nűrnberga, koji je već ranije objavio nekoliko knjiga o Dalmaciji i opremio ih kartama i vedutama gradova. Jednu od tih karata objavio je Monath već 1718. u Reuschovoj knjizi „Alter und neuen Staat des Kőnigreichs Dalmatien“ i ona se već nalazi u katalogu zbirke pod naslovom „Dalmatia et regiones adjecentes...“ (br. 212). Ona u Schwandtnerovoj redakciji Lučićeve knjige predstavlja VI kartu, „Illyricum Hodiernum“, koja je poznata po Blaeuovoj posveti Petru Zrinskom i koju je kasnije objavljivao u svom atlasu „Atlas Maior“. Ta karta je također u sastavu zbirke (br.211).