Zemljovid detaljno prikazuje Vransko jezero i njegovu okolicu, tj. posjed Francesca Borellija, koji je investiturom 1752. stekao naslov „knez vranski“, te dodao Vranski svojem prezimenu. S obzirom da je u periodu 1754. – 1759. Dalmacijom vladao mletački generalni providur Francesco Grimani, koji je sebi stavio u zadatak da sredi vlasničko-imovinske odnose u Zadru i okolici, što je i učinio 1756. god. kad je donesen tzv. Grimanijev zakon, za pretpostaviti je da je zemljovid izrađen za potrebe dokazivanja vlasništva porodice Borelli i da predstavlja ažuriranu bakropisnu kopiju katastarskog plana koji se čuvao u zadarskom arhivu. Zemljovid stoga sadrži mnoge karakteristike plana, a i detaljne legende granica posjeda, sela i zaseoka, te podatke o kupoprodaji. Originalni katastarski plan je, čini se, koristio boju, jer jedan dio legende, koja se nalazi uz gornji rub zemljovida, daje iscrpan opis boja koje su korištene za označavanje pojedinih granica posjeda. Zemljovid je tehnički napravljen vrlo vješto, otisak je izvrstan i ravnomjeran, format ploče neuobičajan, ali primjeren sadržaju, a papir vrlo kvalitetan, tako da je velika šteta da nigdje nema imena autora ili izdavača. Razvidno je jedino da je izvjesni inženjer J.C. Lodoli usporedio ovaj nacrt s originalom, ali nepoznato je u kolikoj mjeri je, ako uopće, sudjelovao u izradi zemljovida.