Ova karta prikazuje prostor suvremene Dalmacije u okviru njenih državnih granica, premda se ovdje radi o dijelu Habsburške Monarhije. Nakon sloma Napoleonovih Ilirskih pokrajina ta je teritorijalno-upravna jedinica organizirana kao zasebna austrijska krunovina Dalmacija. Kraljevina je Dalmacija, sa sjedištem u Zadru, bila podijeljena na četiri okružja, zadarsko, splitsko, dubrovačko i kotorsko, što je vidljivo i na ovoj karti. Na sjeveru graniči s Vojnom krajinom (Militair Grenze). Na prostoru osmanskog posjeda u Bosni je zabilježena bosanska krajina pod nazivom Türkei. Na sjeverozapadu turskog prostora zabilježen je horonim Croatien, a na jugoistoku stoji zapisano Herzegowina. Oba su osmanska koridora, i kod Neuma i kod Sutorine, označena na karti bojom. Prikazani su prilično precizni obrisi kopnene i otočne Dalmacije, a reljef za dvije tematizirane pokrajine je iznimno detaljno naglašen i to novom tehnikom u prikazu orografije habsburških vojnih topografa – sjenčanjem šrafurama. Razlog priličnoj kartografskoj i geografskoj preciznosti jest činjenica da je nastanku karte prethodila detaljna topografska izmjera Dalmacije tijekom prve polovice 19. stoljeća. Proveli su ju upravo habsburški topografi. U okvir karte ucrtana je geografska mreža, a naslov se nalazi iznad gornjeg ruba. U desnom gornjem uglu smještena su četiri detaljna kartografska isječka važnih luka i plovnih prolaza: Zadra (Rhede und hafen von Zara), Šibenika (Canal und hafen von Sebenico), Visa (Des Giorgio di Lissa) i Boke kotorske (Golf von Cattaro). Ispod tih isječaka smješten je precizan tumač simbola s karte. Karta je objavljena u suradnji s grafičarom Friedrichom Handtkeom te Heinrichom Berghausom i Karlom Sohrom.