Ovo izdanje Mercatorove karte Slavonije, Hrvatske, Bosne i dijela Dalmacije objavio je nakon njega Henricus Hondius, u Mercator-Hondiusovom atlasu “Atlas Maior”, nakon što je 1604. kupio Mercatorove tiskarske ploče, a 1606. godine priredio prvo prošireno izdanje Mercatorova atlasa, kojem je dodao 36 novih karata. Kao i većina nizozemskih karata toga doba, i ova karta prikazuje hrvatske zemlje u ne sasvim pouzdanim srednjovjekovnim granicama. Granica Hrvatske prema Bosni ucrtana je nešto istočnije od rijeke Une, granica Dalmacije pomaknuta je daleko u zaleđe pa se čitava Hercegovina našla u njezinu okrilju. Zagreb je označen dva puta, jednom kao Agram (blizu Mokrica) i drugi puta kao Zagabria (blizu Siska). Karta je ukrašena grbovima Mletačke Republike, Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva. Naslov karte nalazi se u desnom gornjem uglu karte u ovalnoj kartuši. Mjerilo je izraženo u germanskim miljama. Na poleđini karte nalazi se latinski tekst s opisom prikazanih zemalja i koordinatama pojedinih naselja. Pisane stranice imaju numeraciju 299 i 300.