Ovaj je bakrorezni kartografski prikaz Raffaella Savonarole, koji je uzeo pseudonim koji je bio premetaljka vlastitog imena, koncentriran na mletačke lagune i tršćanski zaljev. Sadrži i cijeli Istarski poluotok s gorskim zaleđem pa čak i dio Kvarnerskog zaljeva na istoku. Obalne linije su prilično neuvjerljive i neprecizne, kao i hidrografska mreža. Granične linije mletačkih i austrijskih posjeda nisu naznačene. Na krajnjem vrhu jadranskog zaljeva ucrtan je jednostavan kompasni križnjak, kao i ilustracije nekoliko jedrenjaka. Ova karta je dio knjižnog lista na stranici 46, a na vrhu lista nalazi se ime atlasa Universus Terrarum Orbis Scriptorum Calamo Delienatus, objavljenog 1713. godine. U njega je autor uvrstio predloške najboljih talijanskih kartografa i bakrorezaca, kao što su to u ovom slučaju bili Camocio 1571. godine (karta iz Zbirke Felbar inv. br. 546) ili Giuseppe Rosaccio (karta iz Zbirke Felbar inv. br. 240) i njegov urednik Giacomo Franco, koji su u Veneciji 1598. priredili ovu kartu za atlas Viaggo da Venetia a Constantinopoli per mare e per tere et insieme di Terra Santa. To znači da je Savonarola imao na raspolaganju Coppove i Bertellijeve podatke, a slično kao i Camocio smješta i kompasni križnjak na svoju kartu, te malim vedutama naglašava odnosno izdvaja talijanske gradove na zapadnoj fasadi poluotoka. Unatoč svemu tome gotovo dva stoljeća nakon bilježenja novijih podataka na ovoj karti je reljef i dalje shematiziran krtičnjacima i poprilično nepouzdan, a hidrografska mreža prenaglašena i u dijelovima proizvoljna, pa izgleda da se Padovanac nije služio pouzdanim izvorima.