Hrvatski Deutsch English
Home Karte Autori a-e CAMOCIO GIOVANNI FRANCESCO Liesna
CAMOCIO, GIOVANNI FRANCESCO: OTOK HVAR

CAMOCIO, GIOVANNI FRANCESCO: OTOK HVAR

Inventarni broj 507
Naslov u originalu: Liesena
Godina izdavanja: 1571
Mjesto izdavanja i izdavač: Venezia
Format: 16x21,3 cm
:

Ovaj izolar iz ptičje perspektive panoramski prikazuje otok Hvar (Liesena), glavnu mletačku ratnu luku istočnog Jadrana. Oblik otoka je znatno izmijenjen na način da je skraćen u smjeru istok – zapad, a proširen u smjeru sjever-jug. Stoga je izostavljen prikaz duboko usađenog Starogradskog zaljeva te precizniji smještaj sjevernohvarskih luka. Ucrtana su naselja grada Hvara (Liesena), Starigrad (Liesna vechia), Vrbovska (Barloscha) i Jelsa (Gelsa). Prikazana je luka s podgrađem grada Hvara i kaštel na vrhu brijega. Vojne aktivnosti nisu prikazane. Ispred ulaza u luku smješteni su Pakleni otoci (Isole di Lisena). Južno od otoka Hvata ucrtan je otočić Šćedro (Torchola) s crkvicom La Madona. Kompasni križnjak smješten je uz lijevi rub karte, a ukazuje da je karta zaokrenuta za 45 stupnjeva u smjeru zapada. Oznaka stranice atlasa je 15. Naslovna kartuša nalazi se uz donji rub karte: LIESINA Insula nella Dalmatia patria di Demetrio locho delli S[igno]ri Illustriss[im]i Venetiani Insula riccha di terreni et bestiami Qual per longezza tien mill[ia] 60. largezza mill[ia] 25. In Venetia / apresso Gio[vann]i Franc[esc]o Camocio. Autor je obično potpisivao one karte koje je sam osobno dopunio ili korigirao, a sudeći po ovom lošem prikazu geografskih oblika i kontura Hvara radi se o jednoj od Camocijevih nepreciznijih karata istočnojadranske obale.

CAMOCIO, GIOVANNI FRANCESCO
CAMOCIO, GIOVANNI FRANCESCO (Camocius, Camotio, Cametti, Gioan, Joan Francisco) najaktivniji od 1558.-1575., bio je mletački kartograf, nakladnik i trgovac. Godine 1552. je u Veneciji dobio licencu knjižara i izdavača s oznakom Al segno della Pyramide. U njegovoj bakrorezačkoj kartografskoj radionici izrađivale su se karte i vedute koje je potpisivao kao izdavač: apresso ili apud G. F. Camocio cum privilegio. Najplodnije razdoblje njegova djelovanja, od 50-ih do 70-ih godina 16. stoljeća predstavljaju vrhunac, posebno u Italiji, razdoblja izolara. Radi se o detaljnim praktičnim perspektivnim prikazima pojedinih gradova i luka, rađenih pretežno u krupnijem mjerilu i tehnici bakroreza. Ti prikazi akvatorija i otočke unutrašnjosti su, za razliku od ranijih portulana, bili utemeljeni pretežito na terenskom radu. Uz G. Rosaccia, G. Franca i S. Pinargentia Camocio je bio najistaknutiji predstavnik te tradicije. Zanimala ga je istočna obala Jadrana gdje je imao svoje informatore i topografe tako da je izradio više karata hrvatskih zemalja. Njegovi najpoznatiji radovi su Lombardija Atlantic iz 1560., koji je izradio s Forlanijem, Dalmatia i Friuli iz 1563., Isole Famose iz 1563. i 1564., Grčka, Italija i Napulj iz 1566., Venecija iz 1571. i Europa, objavljena 1579. godine. Njegove bakrene ploče preuzeo je Donato Bertelli. U to vrijeme ploče su se preuzimale, nasljeđivale, razmjenivale i kupovale, a podaci s njih također su često razmjenjivani među kartografima i nakladnicima. Najpoznatije su njegove karte naših zemalja Novo dissegno della Dalmatia et Crovatia iz 1566., Istra iz 1569., a potpisuje i izolar odnosno atlas Isole famose, porti, fortezze e terre maritimme… iz 1571. i 1574. godine s većim brojem karata hrvatskih zemalja, premda u njima sve karte nisu nužno njegov rad. Gotovo dvadesetak njegovih karata prikazuje prostor hrvatskoj primorja ili vedute luka, od kojih je osobno potpisao samo dio, koji je najvjerojatnije i sam doradio odnosno dopunio nekim novim podacima. Na osnovu njegovih karata Dalmacije i Istre primjetno je da je za neke krajeve imao kvalitetnije topografske predloške ili podatke, poput Coppove karte Istre iz 1525., dok za druge to nije bio slučaj. Objavljivao je i radove domaćih kartografa, Natala Bonifacija i Martina Rote, od kojih je evidentno i koristio kartografske informacije za vlastite radove. Očigledno je i sam vješto prosuđivao koje podatke će preuzeti, a koje ne, tako što je nastojao ispravljati neke često bilježene i već ustaljene pogreške.
Print Friendly and PDF
Top