Prvo izdanje. Prva tiskana povijest Dubrovnika, autor u predgovoru navodi da ju je napisao na temelju dubrovačkih ljetopisa i pisama suvremenika. Zasigurno se služio neobjavljenom kronikom Nikole Ranjine, no dodao je mnogo svog materijala te nadopunio Ranjininu kroniku do 1595. godine (Ranjina je umro 1545. godine). Predmetno se djelo sastoji od triju knjiga - prva (Libro primo, str. 7 - 52) obuhvaća razdoblje do 1400. godine, druga (Libro secondo, str. 53 - 120) razdoblje od 1400. do 1571. godine, dok treća (Libro terzo, str. 125 - 183) sadrži opis suvremenih događaja, topografski opis Dubrovnika, opis zakona i običaja te popis najistaknutijih dubrovačkih obitelji. Svaka od triju knjiga ima i svoj predgovor (Prefazione), upućen različitim adresantima. U predgovoru prve knjige autor se obraća dubrovačkom Senatu te tako ispunjava redovitu obvezu iz sličnih prilika. U predgovoru druge knjige ističe zahvalnost vlastelinu Marinu Cabog, što je koristan podatak o izvoru financiranja tiska djela. U predgovoru treće knjige autor iznosi teorijska promišljanja o razlikama između crkvene i svjetovne povijesti. Autoru nije bila dostupna građa iz dubrovačkog Arhiva, s kojom bi njegovo djelo zasigurno bilo mnogo potpunije, te je umnogome ovisio o podacima koje je primao dobrotom pojedinih vlastelina, osobito Šimuna, sina Nikole Ranjine. Cijeli tekst obogaćen je nizom privlačnih i dragocjenih crtica koje svjedoče o autorovoj darovitosti da uoči detalje. Predmetni primjerak knjige sadrži i šest nepaginiranih listova na kraju, koji nedostaju kod mnogih primjeraka, a sadržavaju odu na latinskom jeziku Descriptio Ascriviensis urbis o gradu Kotoru i njegovu zaljevu, čiji je autor Giovanni Bona de Boliri (Kotor, 1510. - Kotor, 1572.). Moderni reprinti predmetnog djela objavljeni su u Dubrovniku 1903. godine i u Bolonji 1980. godine. Hrvatski prijevod objavljen je 2011. godine.
Regije: Dubrovnik, Dalmacija
Zemljovid: nema