Prvo izdanje. Dva sveska, prvi je objavljen 1788., a drugi 1791. godine. Abecedno kazalo pretplatnika obaju svezaka na početku drugog sveska. Naljepnica (očito ex libris) Joan Marian Gruntner na poleđini prednjih korica prvog sveska. Prvi svezak sadrži dva presavinuta umetnuta lista. Prvi, između str. 46 i 47, ptolomejski je zemljovid Kranjske i susjednih pokrajina Tractus Septentrionalis super Mare Adriaticum ex mente Cl Ptolomaei. Drugi, između str. 308 i 309, plan je drevne Emone Plan von dem Kommendischen Grunde zu Laibach, wo das alte Aemona gestanden hat. Drugi svezak također sadrži dva presavinuta umetnuta lista, i to na kraju knjige: veliki zemljovid drevne Karantanije Conspectus Karantaniae sive Slavorum meridionalium ante Caroli M. imperium i veliku tablicu slavenskih pisama (glagoljice i ćirilice) Das slavische Alphabet. Na kraju prvog sveska nalazi se, kao dodatak, katalog rimskih natpisa: Anhang / römischer Inschriften und Denkmäler in und nächst Krain (str. 421 – 443). Radi se o prvoj kritičkoj povijesti Kranjske i Slovenaca. Težište nije na vladarima i ratovima, već na povijesti naroda, osobito povijesti austrijskih južnih Slavena. Autor se na pisanje djela o povijesti Kranjske odlučio 1784. godine. Prvi svezak bio je dovršen i zaključen predgovorom 1. svibnja 1786. godine, a bavi se najstarijim razdobljem povijesti Kranjske, do doseobe Slavena. Drugi svezak raspravlja o sudbini Kranjske od naseljavanja Slavena do razdoblja franačke vladavine. Cijela posveta grofu Gaisrucku ima snažan nacionalni i domovinski naglasak. Autor je kritičan prema povijesnim izvorima koje koristi te ne vjeruje u praznovjerja i čuda. Očit je upliv francuskih enciklopedista. Osvrće se i na okolne narode, kako bi lakše objasnio povijest Kranjske. Uvod u drugi svezak izrazita je manifestacija slavenske orijentacije. Autor ponavlja argument o slavnoj prošlosti Slavena i njihovoj rasprostranjenosti. Predviđena treća knjiga, koja bi počinjala razdobljem franačke vladavine, ostala je u rukopisu – sačuvano je 28 listova. Autorov historiografski rad, na koji je snažno utjecao i Johann Gottfried Herder, utjecat će na razvoj slovenske nacionalne svijesti početkom 19. stoljeća. Upravo je u predmetnom djelu autor prvi definirao Slovence kao zasebnu granu slavenskih naroda te utvrdio jezično jedinstvo slovenskog nacionalnog teritorija te time postavio temelje slovenskoj etnografiji.
Prvo izdanje. Dva sveska, prvi je objavljen 1788., a drugi 1791. godine. Abecedno kazalo pretplatnika obaju svezaka na početku drugog sveska. Naljepnica (očito ex libris) Joan Marian Gruntner na poleđini prednjih korica prvog sveska. Prvi svezak sadrži dva presavinuta umetnuta lista. Prvi, između str. 46 i 47, ptolomejski je zemljovid Kranjske i susjednih pokrajina Tractus Septentrionalis super Mare Adriaticum ex mente Cl Ptolomaei. Drugi, između str. 308 i 309, plan je drevne Emone Plan von dem Kommendischen Grunde zu Laibach, wo das alte Aemona gestanden hat. Drugi svezak također sadrži dva presavinuta umetnuta lista, i to na kraju knjige: veliki zemljovid drevne Karantanije Conspectus Karantaniae sive Slavorum meridionalium ante Caroli M. imperium i veliku tablicu slavenskih pisama (glagoljice i ćirilice) Das slavische Alphabet. Na kraju prvog sveska nalazi se, kao dodatak, katalog rimskih natpisa: Anhang / römischer Inschriften und Denkmäler in und nächst Krain (str. 421 – 443). Radi se o prvoj kritičkoj povijesti Kranjske i Slovenaca. Težište nije na vladarima i ratovima, već na povijesti naroda, osobito povijesti austrijskih južnih Slavena. Autor se na pisanje djela o povijesti Kranjske odlučio 1784. godine. Prvi svezak bio je dovršen i zaključen predgovorom 1. svibnja 1786. godine, a bavi se najstarijim razdobljem povijesti Kranjske, do doseobe Slavena. Drugi svezak raspravlja o sudbini Kranjske od naseljavanja Slavena do razdoblja franačke vladavine. Cijela posveta grofu Gaisrucku ima snažan nacionalni i domovinski naglasak. Autor je kritičan prema povijesnim izvorima koje koristi te ne vjeruje u praznovjerja i čuda. Očit je upliv francuskih enciklopedista. Osvrće se i na okolne narode, kako bi lakše objasnio povijest Kranjske. Uvod u drugi svezak izrazita je manifestacija slavenske orijentacije. Autor ponavlja argument o slavnoj prošlosti Slavena i njihovoj rasprostranjenosti. Predviđena treća knjiga, koja bi počinjala razdobljem franačke vladavine, ostala je u rukopisu – sačuvano je 28 listova. Autorov historiografski rad, na koji je snažno utjecao i Johann Gottfried Herder, utjecat će na razvoj slovenske nacionalne svijesti početkom 19. stoljeća. Upravo je u predmetnom djelu autor prvi definirao Slovence kao zasebnu granu slavenskih naroda te utvrdio jezično jedinstvo slovenskog nacionalnog teritorija te time postavio temelje slovenskoj etnografiji.
Regije: Kranjska, Slovenija
Zemljovid: 3