MORTIER, PIERRE: MLETAČKE ISTRA I DALMACIJA SA SUSJEDNIM ZEMLJAMA

Karta prikazuje mletačke posjede (Partie Orientale de la Republique de Venise) na istočnoj obali Jadrana (Mletačka Istra i Dalmacija) do Šibenika (Sebenico) na jugoistoku. S druge strane, iako je izostavljeno u naslovu karte, donosi i tematski element vojno-političkog razgraničenja s Osmanlijama u kopnenoj unutrašnjosti prije uspostavljanja granice Karlovačkoga mira 1699. godine. U to je doba poznato malo karata slavonskih i hrvatskih prostora, a rijetke među njima su bile upravo veće karte ugarskih zemalja, jer su te dvije pokrajine smatrane sastavnim dijelom Ugarske krune. I austrijski i nizozemski autori (Sanson, de Wit, Jaillot) su na sličnom teritorijalnom ključu i pripadnosti temeljili strateško obrazloženje da austrijska i/ili ugarska država treba osigurati obranu tih prostora od Osmanlija kao osvajača koji su u to vrijeme zaustavljeni u daljnjem prodoru na zapad. Primjer je Mortierova karta ugarskih zemalja iz 1702. godine, objavljena u njegovom atlasu La theatre de la guerre u Amsterdamu, s namjerom prikazivanja ratnih operacija protiv Osmanlija prije Karlovačkog mira. On je radio i manje karte te bakroreze fortifikacija, poput one Zadra ili Vrane iz 17. stoljeća. Stoga i ova karta priobalja donosi tu vrijednu stratešku informaciju koju Mortier komunicirao sa svojom publikom, tim više jer je bojom i granicom odvojio tzv. Tursku Hrvatsku, kao posjed između Une i Vrbasa pod Osmanlijama, a sličnu granicu ucrtao je i u Slavoniji. U Istri je, premda donekle promijenjena, zabilježena granica posjeda Venecije i kuće Habsburg (Confins des Etats de la Maison de Autriche). Klasičan Mercatorov utjecaj vidljiv je u ponavljanju pogreške pri ucrtavanju „dvostrukog“ Zagreba (Agram ali i Zagrabid kod Siska (Sissaken). Orijentaciju omogućuje kompasna ruža. U okvir je smještena stupanjska mreža, a iznad gornjeg ruba karte su smješteni naslov i grafička mjerila izražena u četiri mjerne jedinice.