Ova tri kartografska prikaza prikazuju Šibenik u različitim perspektivama. Veduta Šibenika nam prikazuje topografiju samog grada u trenutku turskog napada. Naime, Turci su tri puta napadali grad, 1538., 1647. i 1648. Najjači napad Šibenik je doživio 1647. godine kada je bosanski paša opsjedao grad s 10 000 vojnika. Ova veduta vjerojatno prikazuje upravo taj događaj. Drugi kartografski prikaz, prikazuje fortifikacijski sustav grada u tlocrtu. Na najvišoj točci grada vidimo tvrđavu Sv. Ane. Od te tvrđave do današnjeg pristaništa ispred gradskog parka protezao se gradski zid srednje jačine, pojačan okruglim i četverokutnim kulama. Uz obalu je bio sagrađen tanji zid uz kojeg su se s unutrašnje strane nalazile kuće Šibenčana. Na tom je zidu bilo sedam gradskih vrata. Kopnena vrata bila su u blizini današnjeg kazališta. Ispod tvrđave Sv. Ane vide se temelji porušenih vrlo starih zidova nekadašnjeg kaštela, od kojih ide zid sve do obalnih zidina. Drugi takav zid pruža se od Sv. Ane također prema obali. Od tvrđave Sv. Ane ide i zid koji je s kopnene strane opasivao predgrađe zvano Dolac. Nad samim gradom su dvije utvrde, Sv. Ivan građen početkom kandijskog rata oko 1570. godine i tvrđava Barone sagrađena na mjestu gdje je komandant mletačkih trupa Degenfeld 1648. godine sagradio svoju privremenu utvrdu. Treći prikaz prikazuje topografiju šibenske luke. Vidimo da su ulaz u luku branile dvije male tvrđave, postavljene nasuprotno na ulazu u šibenski kanal. Godine 1546. na vanjskom ulazu u sagrađena je velika utvrda Sv. Nikola koju također vidimo na planu.