DE JODE, GERARD: ŠTAJERSKA I KRANJSKA

Inventarni broj 448

Naslov u originalu: Stiraemarchiae ducatus seu tauris-corum Noricorum sedis acuratus ac elegans typus Chorographicus, Carinthiae ducatus vel Iuliarum alpium tractus vera ac genuina delineatio geographica

Godina izdavanja: 1578

Mjesto izdavanja i izdavač: Antwerpen

Format: 34 x 51 cm

Karta prikazuje teritorij Štajerske i Kranjske sa susjednim zemljama u formi dvije planisfere, koje se nalaze u bogato dekoriranoj renesansnoj kartuši, a ujedno i okviru karte. Iznad svake polutke nalazi se njezina zasebna naslovna kartuša. Gradovi i naselja su označena malim stiliziranim vedutama. Kartom Štajerske dominiraju vodotoci rijeka Drave i Mure sve do njihovog ušća (Confluentes Muerae et Draus). Od prekodravskih zemalja na jugu autor je u kartu Štajerskog vojvodstva uključio i gorovite predjele Seeberga na zapadu (Kappl. mons) preko Celja (Cijlij) na rijeci Savinji (Saana flu) sve do Varaždina (Warasin) na istoku. U Međimurju su označeni Nedelijtz i Strijdo, a prijelaz mostom preko Drave označen je kod Maribora (Marchpurg). Mostovi na Muri su kod Graza (Gracz) i Bad Radkersburga (Rackelspurg). Prostor između rijeka Rabe i Mure sjeverno od Graza označio je kao NORICI MEDITERRANEI. Hidrografski i orografski elementi zabilježeni su vrlo shematizirano. Kartom Kranjskog vojvodstva dominira centralni prikaz rijeke Drave s pritokama, od St. Peter in Holz (St. Peter im Holcz) na zapadu do Villacha s mostovima (Villach) i Klagenfurta (S. Ruprecht) pa sve do Dravograda (Draburg) na istoku. Na jug karta uključuje prostor do Tršćanskog zaljeva i Aquileie (Agla Aquilea). Ovakav tip korografija austrijskih pokrajina, slaganjem kompozicije od jedne ili više okruglih ploča, bez mjerila i ograničenog kartografskog sadržaja, bio je relativno čest. Okrugla forma je bila posebno popularna kod austrijskih humanista. Zbog pojednostavljivanja i stilizacije sadržaja riječni su tokovi, morske obale, shematizirana vegetacija ili neki drugi oblici jedva prepoznatljivi, posebno za rubne zemlje koje i zbog mjerila trpe najveće deformacije. Ujedno zbog slabog interesa autora za njih najviše odstupaju od danas prepoznatljivih prikaza. Primjer je Laziusov Ducatus Carniolae ili Ducatus Stiriae Marchiae iz 1561. godine ili Fränkische Ostmark iz Laziusove Austrae Chorographia. Ovaj je primjerak vjerojatno bio objavljen u De Jodeovom radu Speculum Orbis Terrarum, objavljenom u Antwerpenu 1578.

DE JODE, GERARD

GERARD DE JODE (1509-1591) znameniti nizozemsko-belgijski grafičar, tiskar, izdavač i kartograf. Pripremajući se za izdavanje atlasa poslije 1555. godine de Jode objavljuje pojedinačne karte: 1560. godine veliku kartu svijeta Jacoba Gastaldija, 1563. kartu Portugala, 1564. Orteliusovu kartu svijeta, a 1569. godine seriju karata njemačkih pokrajina. Između Orteliusa i de Jodea razvila se oštra konkurentska borba. Iako osamnaest godina iskusniji i stariji, de Jode nije bio tako spretan izdavač kao Ortelius. Tek osam godina poslije prvog izdanja Orteliusovog atlasa “Theatrum Orbis Terrarum” kada je Ortelius već stvorio prevlast na tržištu, 1578. de Jode izdaje svoj atlas “Speculum Orbis Terrarum”. Atlas je izašao u dva sveska. Prvi je sadržavao 27 karata različitih zemalja i pokrajina, dok je 38 karata drugog djela pod nazivom “Geographicum Germaniae Imperium Repraesentants” posvećeno njemačkim zemljama. Zbog dominacije Orteliusovih izdanja, de Jodeov atlas za njegova života doživio je samo dva izdanja (drugo 1579.). Poslije Gerardove smrti, njegov sin CORNELIS DE JODE (1568-1600) dopunio je očevo djelo i 1593. godine izdao novi atlas sa 83 karte pod nazivom “Speculum Orbis Terrae”. De Jodeov atlas danas je velika rijetkost (poznato je tek 12 primjeraka).