MERCATOR (KREMER), GERHARD: PETA KARTA EUROPE
Inventarni broj 268
Autor: MERCATOR (KREMER), GERHARD
Naslov u originalu: Europa V Tabula
Godina izdavanja: 1584
Mjesto izdavanja i izdavač: Köln
Format: 32,2 x 45,8 cm
:
Ovo je znamenita Peta karta Europe koju je na prijelazu s prvog na drugo stoljeće izradio aleksandrijski kartograf Klaudije Ptolemej. Nakon što je Ptolemejevo djelo Geografija ponovno otkriveno u 15. stoljeću, tijekom renesanse doživjelo je veći broj izdanja. Jedno od najpoznatijih izdao je 1584, tada već slavni, nizozemski kartograf Gerhard Mercator. Prvo izdanje Ptolemejevog atlasa u Mercatorovoj redakciji objavljeno 1578., a ova karta potječe iz drugog izdanja iste redakcije objavljenog 1584. godine. U želji da osuvremeni kartu, Mercator je u skladu sa svojim poznavanjem prikazanog terena unaprijedio prvotni Ptolemejev prikaz rimskih provincija Recije, Vindelicije, Norika, Donje i Gornje Panonije, Ilirika i Dalmacije.
MERCATOR (KREMER), GERHARD
MERCATOR (KREMER), GERHARD (1512-1594) je osim Orteliusa, najpoznatiji nizozemski kartograf i bio je prvi koji je zbirku karata nazvao atlasom. Za razliku od svojih nizozemskih suvremenika svoje atlasne karte izrađivao je sam. Općenito, borio se protiv prepisivanja tuđih karata i korištenja deskriptivnih izvora te se zauzimao za matematičku i geodetsku osnovu karte. Godine 1569. izdao je kartu svijeta u novoj, Mercatorovoj projekciji, što će ujedno biti njegova najveća zasluga u razvoju kartografije. Kompletan Mercatorov atlas objavljen je 1595. godine od njegovih nasljednika pod nazivom “Atlas sive Cosmographiae”. Tom je atlasu prethodilo više manjih zbirki karata objavljenih za Mercatorova života. Osobito su vrijedne njegove karte Novoga svijeta u kojima je ucrtavao nova otkrića. No, interes Mercatora bio je usmjeren na zapadnu Europu i Novi svijet. Za hrvatske zemlje zbog ratnih prilika uglavnom koristi brojne starije izvore, što se osobito vidi po ucrtanim srednjovjekovnim granicama i županijama. Njegove karte “ Sclavoniae, Croatiae, Bosniae cum Dalmatiae parte” i „Karstia, Carniola, Histria et Windorum Marchia” prikazuju sliku hrvatskih zemalja prije prodora Turaka. Njegov atlas doživio je 40-tak izdanja.
