Hrvatski Deutsch English
Home Knjige Autori p-t Schönleben Ioannes Ludovicus_Carniolia antiqua et nova
Schönleben Ioannes Ludovicus: Carniolia antiqua et nova. Antiqua Japydica, Hyperborea, Celtica, Pannonica, Norica, Istrica, Carnica, Romana, Vandalica, Gotthica, Langobardica, Slavica, Avarica, Francica. Nova Germanica, Slavica, Francica, Bavarica, Austr

Schönleben Ioannes Ludovicus: Carniolia antiqua et nova. Antiqua Japydica, Hyperborea, Celtica, Pannonica, Norica, Istrica, Carnica, Romana, Vandalica, Gotthica, Langobardica, Slavica, Avarica, Francica. Nova Germanica, Slavica, Francica, Bavarica, Austr

Inventarni broj 398
Naslov u originalu:
Godina izdavanja: 1680 - 1681
Mjesto izdavanja i izdavač: Ljubljana
Format: 24,5 cm x 34 cm
:

Prvo izdanje. Prvi svezak (Tomus I.), jedini objavljeni od dva predviđena sveska. Temeljno djelo starije slovenske historiografije - kronika Kranjske od početka svijeta do 1000. godine. Drugi svezak, zamišljen kao kronika Kranjske od 1000. do 1600. godine, ostao je nedovršen. Djelo je podijeljeno na tri dijela, od kojih prvi dio ima svoju paginaciju stranica (str. 7 - 226), dok drugi i treći dio imaju zasebne naslovnice te zajedničku paginaciju stranica (str. [1] - 542: drugi dio str. [1] - 128, treći dio str. 129 542). Sadržaj prvog dijela (Index titulorum apparatus, seu Partis I. Apparatus ad Annales Sacro-Prophanos) na početku prvog dijela. Nakon sadržaja nalazi se popis rukopisa korištenih pri pisanju djela (Syllabus MSS. quæ operi servierunt). Abecedno kazalo prvog dijela (Index rerum & Verborum in Apparatu) na kraju prvog dijela. Abecedno kazalo drugog i trećeg dijela (Index rerum, et verborum: In Partem II. & III. Tomi Primi Annalium) na kraju trećeg dijela. Sva tri dijela knjige imaju zasebne predgovore (Proemium; str. [1] - 6, str. [3] - [4], odnosno str. 131 - 132). Bibliografske bilješke na marginama. Prvi dio opsežan je uvod u kroniku, u kojem autor raspravlja o položaju, granicama, stanovnicima, topografiji, gradovima, prirodnim karakteristikama stare Kranjske. Drugi i treći dio predstavljaju kroniku - drugi od početka svijeta do Kristova rođenja (Complectitur Annales ab Orbe Condito vsque ad Natalem Christi), a treći od Kristova rođenja do 1000. godine (Complectitur Annales à nato Christo, vsque ad annum Millesimum Æræ Christianæ). Zemljovidi Carniola, Karstia, Histria, et Windorvm Marchia Delineata et recens edita Per Io[hann]em Weichardum Valuasor L. B. Wagenspergi in Carniolia i Carniolia Antiqua Sive Pars Norici, et Carniæ Antiqq., Iapupia Antiqua, Histria Ant., et Panonia Ant. Pars W. delin. na dvama višestruko preklopljenim listovima na početku prvog dijela, između sadržaja / popisa korištenih rukopisa i uvoda. Tri manja isječka iz zemljovida na listu između str. 56 i 57. prvog dijela. Vinjete i ukrašeni inicijali. Izdavanje djela obilato su novčano pomagali kranjski staleži.
Regije: Kranjska
Zemljovid: 5 (2 cjelovita i 3 isječka)

Schönleben, Ioannes Ludovicus
Johann Ludwig (Janez Ludvik) Schönleben (Ljubljana, 16. 11. 1618. - Ljubljana, 15. 10. 1681.) - slovenski svećenik, govornik, povjesničar i polihistor. Obitelj mu je potjecala iz Württemberga. Pohađao je isusovački kolegij u Ljubljani, a 15. listopada 1635. stupio je u isusovački red. Studirao je u Beču, Grazu i Passauu. Napustio je isusovački red 1653., doktorirao u Padovi, te se potom vratio u Ljubljanu. Od 1654. do 1667. bio je dekan prvostolne crkve u Ljubljani, a od 1669. do 1676. arhiđakon u Ribnici. Godine 1679. pokrenuo je stalnu tiskaru u Ljubljani gdje je, uz predmetno djelo, tiskao i djelo Oslobođena Ljubljana (Aemona vindicata). Bio je poznat govornik, a neki su od njegovih govora objavljeni. U teologiji je zastupao dogmu o bezgrešnom začeću, napisao je teološka djela O bezgrešnom začeću (De immaculata conceptione, I - V), Istinito i iskreno mišljenje (Vera et sincera sententia), Djevojačka palma (Palma virginea). Posljednja dva djela bila su stavljena na Indeks zabranjenih knjiga zbog kritike dominikanskog reda. Sastavio je i lekcionar s pjesmaricom i uputama za uporabu slovenskog jezika Evangelia inu lystuvi. Napisao je i niz genealogija kranjskih plemićkih obitelji (o obiteljima Attems, Auersperg, Gallenberg, Ursini-Blagay), a predmetno je djelo njegovo najvažnije djelo. Bio je učitelj Janeza Vajkarda Valvazora, s kojim je surađivao pri pisanju djela Slava vojvodine Kranjske.
Print Friendly and PDF
Top