Izvadak (Auszug) iz knjige Voyage pittoresque et historique de l’Istrie et de la Dalmatie, objavljene 1802. godine u Parizu. Objavljeno u nakladničkoj ediciji Wiener Taschenbuch, god. 1 (1803.). Spomenutu je knjigu napisao Joseph Lavallée na temelju putopisnih bilješki (danas izgubljena dnevnika), crteža i slika Louisa Françoisa Cassasa s njegova putovanja istočnom obalom Jadrana 1782. godine, ali i na temelju tekstova drugih autora, ponajprije Jacoba Spona, Georgea Whelera, Alberta Fortisa i Roberta Adama, a opremljena je bakrorezima veduta gradova istočne jadranske obale nastalima prema Cassasovim crtežima i akvarelima. Tim je bakrorezima opremljeno i predmetno njemačko izdanje, u drugom se dijelu kojeg nalaze različiti kalendarski popisi, tablice i pomagala. Sam Lavallée nikada nije posjetio opisane krajeve. Djelo, uz istraživačku, sadrži i slikarsku sastavnicu, pri čemu crteži nisu samo puka ilustracija teksta. Grafike veduta i krajolika u djelu snažan su umjetnički iskaz Cassasova slikarskog umijeća. Sve su nastale na temelju pedeset akvareliranih crteža koji se danas čuvaju u Victoria and Albert Museum u Londonu. Odabir motiva pokazuje Cassasovu sklonost romantizmu. Slikar se nije kruto pridržavao klasicističkih normi, već je svjesno u svoje krajolike uklapao romantične građevine kasnijega razdoblja, poput srednjovjekovnih kula i zidina, kako bi ih tako učinio slikovitijim. Prikazi su bogati raslinjem oslikanim vrlo precizno i u duhu francuskoga rokoko pejzaža. Cassas u vedutama vrlo često u prvi plan stavlja tamne siluete stabala kako bi pojačao dubinu slike. Knjiga čiji se izvadak ovdje donosi pobudila je veliko zanimanje u Francuskoj, ali i u cijeloj Europi. Dalmacija je nakon pada Mletačke Republike 1797. godine ušla u sklop Habsburške Monarhije, a nekoliko godina kasnije pripojena je Napoleonovu Francuskom Carstvu. Predmetna je knjiga stoga imala jasan politički značaj. Njemačko izdanje knjige objavljeno je već 1803. godine u Beču, a englesko izdanje 1805. godine u Londonu.
Regije: Trst, Istra, Dalmacija
Zemljovid: dvostrani plan Splita