ORTELIUS, ABRAHAM: KARTA SLAVONIJE, HRVATSKE, KRANJSKE, ISTRE I BOSNE
Inventarni broj 276
Naslov u originalu: Schlavoniae, Croatiae, Carniae, Histriae, Bosniae finitimarumque regionum nova descriptio/ aucrtore Augustino Hirsvogelio
Godina izdavanja: 1603
Mjesto izdavanja i izdavač: Antwerpen
Format: 33,5 x 46 cm
Tehnika:
Hirschvogelova karta Hrvatske, Slavonije, Krnjaske, Istre i Bosne jedna je od najizdavanijih karata hrvatskih zemalja 16. i počteka 17. stoljeća. Sedamdesetih i osamdesetih godina 16. stoljeća objavljena je u više izdanja Orteliusova “Theatruma”, da bi je zatim u svoj atlas uvrstio i Gerhard Mercator. Ovo je njezino izdanje iz Otreliusovog atlasa objavljenog 1595. godine. Karta prikazuje srednjovjekovnu Hrvatsku i Slavoniju sa susjednim krajevima. Prostor Bosne koji se već nalazio u sastavu Osmanskog Carstva za Hirschvogela je bio “terra incognita”. Reljef je predočen samo djelomično metodom krtičnjaka, dok su šume u području Slavonije, Podravine, Like, Krbave i Gorskog kotara označene simbolom stabla. Zanimljivo je da je čitavo zagrebačko područje označeno kao izrazito šumovito. Iznad Zagreba označen je i srednjovjekovna utvrda Medvedgrad. Naslov karte nalazi se uz donji rub karte u dugoj pravokutnoj renesansnoj kartaši. U donjem lijevom uglu nalazi se grafičko mjerilo izraženo u miljama (Scala Milliariam). Vidi isto karta br. 60.
ORTELIUS, ABRAHAM
ABRAHAM ORTELIUS (1527-1598) iz Antwerpena, najpoznatiji je predstavnik nizozemsko-belgijske kartografije. Nakon što je izučio graverstvo i kartografiju, počeo se baviti ilustriranjem. No, sam je na kartiranju radio relativno malo. Danas se može sa sigurnišću tvrditi za samo pet karata da ih je osobno izradio Ortelius. Ortelius je bio prvenstveno sakupljač i izdavač karata. Tako je do 1570. sakupio 70 karata, koje je objedinio u knjizi “Theatrum Orbis Terrarum”, prvom atlasu u današnjem smislu riječi. No, karte koje je atlas sadržavao, potjecale su od drugih kartografa ili ih je izradio Ortelius, ali po tuđem predlošku. Na svakoj karti Ortelius navodi autora karte ili izvor temeljem kojeg je sastavio kartu. Uz karte “Theatrum” sadrži i “Catalogum Auctorum” – popis njemu poznatih kartografa (87 imena) i njihove radove. Orteliusiov atlas izazvao je zanimanje ravno onom koje je izazvala Ptolemejeva Geografija. “Theatrum Orbis Terrarum” je doživio ukupno 41 izdanje. Koliku slavu je atlas donio Orteliusu, najbolje govori podatak da ga je 1575. godine španjolski kralj Filip II proglasio svojim kraljevskim kartografom. Slično kao i Ptolemejevo djelo, i “Theatrum” se s vremenom počeo dopunjavati novim kartama (“Additamenta”).
