ORTELIUS, ABRAHAM: KARTA SLAVONIJE, HRVATSKE, KRANJSKE, ISTRE I BOSNE
Inventarni broj 60
Naslov u originalu: Schlavoniae, Croatiae, Carniae, Histriae, Bosniae finitimarumque regionum nova descriptio/ aucrtore Augustino Hirsvogelio
Godina izdavanja: 1603
Mjesto izdavanja i izdavač: Antwerpen
Format: 33,5 x 46 cm
Tehnika: Bakrorez
Ova karta Augustina Hirschvogela objavljena je u Ortelievom “Theatrumu”. Od hrvatskih zemalja na karti je prikazana srednjovjekovna Slavonija i Hrvatska. Izvornik kojim se služio Hirschvogel u prikazivanju ovog područja bila je Lazarusova karta Ugarske iz 1528. godine. Njihova sličnost osobito je izražena u predočavanju hidrografske mreže. U Slavoniji su označene veće šume. Reljef s kamenitim vrhovima Velebita prikazan je vrlo slikovito. Da je prostor Bosne, tada već uvelike pod Osmanskom vlašću, za Hirschvogela bio “terra incognita” potvrđuje činjenica što je u čitavoj Bosni označio tek nekoliko toponima, ostavivši je da prazninom odskače od ostalih dijelova karte. Naslov karte nalazi se uz donji rub karte u dugoj pravokutnoj kartuši. U donjem lijevom uglu nalazi se grafičko mjerilo izraženo u miljama (Scala Milliariam).
ORTELIUS, ABRAHAM
ABRAHAM ORTELIUS (1527-1598) iz Antwerpena, najpoznatiji je predstavnik nizozemsko-belgijske kartografije. Nakon što je izučio graverstvo i kartografiju, počeo se baviti ilustriranjem. No, sam je na kartiranju radio relativno malo. Danas se može sa sigurnišću tvrditi za samo pet karata da ih je osobno izradio Ortelius. Ortelius je bio prvenstveno sakupljač i izdavač karata. Tako je do 1570. sakupio 70 karata, koje je objedinio u knjizi “Theatrum Orbis Terrarum”, prvom atlasu u današnjem smislu riječi. No, karte koje je atlas sadržavao, potjecale su od drugih kartografa ili ih je izradio Ortelius, ali po tuđem predlošku. Na svakoj karti Ortelius navodi autora karte ili izvor temeljem kojeg je sastavio kartu. Uz karte “Theatrum” sadrži i “Catalogum Auctorum” – popis njemu poznatih kartografa (87 imena) i njihove radove. Orteliusiov atlas izazvao je zanimanje ravno onom koje je izazvala Ptolemejeva Geografija. “Theatrum Orbis Terrarum” je doživio ukupno 41 izdanje. Koliku slavu je atlas donio Orteliusu, najbolje govori podatak da ga je 1575. godine španjolski kralj Filip II proglasio svojim kraljevskim kartografom. Slično kao i Ptolemejevo djelo, i “Theatrum” se s vremenom počeo dopunjavati novim kartama (“Additamenta”).
