ORTELIUS, ABRAHAM: ILIRIK
Inventarni broj 41
Naslov u originalu: Illyricum
Godina izdavanja: 1603
Mjesto izdavanja i izdavač: Amsterdam
Format: 37 x 48 cm
Tehnika: Obojeni bakrorez
Ovu kartu za Orteliusov atlas izradio je je ugarski kartograf Isztvan Zsambok (1531-1584), poznatiji pod svojim latiniziranim imenom Johannes Sambucus. Od hrvatskih zemalja, karta prikazuje Hrvatsku, Slavoniju, Istru i dio Dalmacije otprilike u skladu sa stanjem prije prodora Turaka. Veći dio sadržaja, Sambucus je preuzeo s Hirschvogelove karte Slavonije i Hrvatske. Osobito je zanimljiv prikaz Velebita u čijem je prikazu jasno diferencirao šumom pokrivenu kontinentsku padinu Velebita od one primorske koja je ostala sasvim gola. U desnom donjem uglu karte, u renesansnoj kartuši smještena je posveta i datacija karte: “Ioan Sambucus Ortelio suo, S Mitto hanc quoque tabellam qua nesessaria confinia Pannoniae declarantur; fluviorum et aliquot locorum situs Hirschvogelii haec coniungat desiderarit. Si qui ewrrores sint, dies certiora docebit. Viennae. Vale 25. Octob 1572”. U donjem lijevom uglu nalazi se grafičko mjerilo karte izraženo u običnim ili velikim miljama (Milliaria communia & magna).
ORTELIUS, ABRAHAM
ABRAHAM ORTELIUS (1527-1598) iz Antwerpena, najpoznatiji je predstavnik nizozemsko-belgijske kartografije. Nakon što je izučio graverstvo i kartografiju, počeo se baviti ilustriranjem. No, sam je na kartiranju radio relativno malo. Danas se može sa sigurnišću tvrditi za samo pet karata da ih je osobno izradio Ortelius. Ortelius je bio prvenstveno sakupljač i izdavač karata. Tako je do 1570. sakupio 70 karata, koje je objedinio u knjizi “Theatrum Orbis Terrarum”, prvom atlasu u današnjem smislu riječi. No, karte koje je atlas sadržavao, potjecale su od drugih kartografa ili ih je izradio Ortelius, ali po tuđem predlošku. Na svakoj karti Ortelius navodi autora karte ili izvor temeljem kojeg je sastavio kartu. Uz karte “Theatrum” sadrži i “Catalogum Auctorum” – popis njemu poznatih kartografa (87 imena) i njihove radove. Orteliusiov atlas izazvao je zanimanje ravno onom koje je izazvala Ptolemejeva Geografija. “Theatrum Orbis Terrarum” je doživio ukupno 41 izdanje. Koliku slavu je atlas donio Orteliusu, najbolje govori podatak da ga je 1575. godine španjolski kralj Filip II proglasio svojim kraljevskim kartografom. Slično kao i Ptolemejevo djelo, i “Theatrum” se s vremenom počeo dopunjavati novim kartama (“Additamenta”).
