MORTIER, PIERRE: VEDUTA SENJA, VEDUTA OBROVCA

ad a) Ova veduta Senja temeljena na starijim vedutama mletačkih izolara, objavljena je u Mortierovom atlasu 1704. godine. Grad Senj, u vrijeme izrade ove vedute bio je sjedište Senjske kapetanije i glavna krajiška utvrda na obali. Veduta ga prikazuje kao utvrđeno naselje obzidamo zidinama srednje debljine u obliku nepravilnog četverokuta sa 11 polukružnih, okruglih i četverokutnih kula. Zapadni gradski zid počinjao je kulom Turina. Odatle se bedem nastavljao prema Ambrozovoj i Papinskoj kuli, a od tuda do kule Tribenac i Salapanok. Krajnju sjevernu točku zidina činio je istaknuti bastion Gulden. Od tuda se zidine spuštaju prema jugu do Kaštela. U okviru Kaštela nalazile su sve dvije uglate polukule i jedna okruga, tzv. Filipova kula. Od Filipove kule bedemi su nastavljali do kula Naša i Šabac koje su štitile crkvicu Sv. Marije. Južni bedem okrenut prema moru i morska vrata grada štitio je lučki bastion (Pastein). U blizini Velikih vrata uzdiže se utvrda kaštel u kojoj su stanovali knezovi i kapetani Senja. Tu masivnu utvrdu s četiri ugaone kule podigli su oko 1310. krčki knezovi. Kaštel je kasnije služio Frankopanima kao njihova senjska rezidencija, da bi od 1469. godine dobio funkciju tvrđave i sjedišta zapovjedništva Senjske kapetanije. Unutar zidina vidimo stambene objekte i vrtove Senjana. Jedini naznačeni objekt izvan zidina je crkva Sv. Marije na Artu. Godine 1558. general Lenković na uzvišenju Trbušnjak gradi jaku tvrđavu - Nehaj, koja je i danas jedan od najprepoznatljivijih simbola grada Senja.

ad b) Slikovit grad-utvrda na rijeci Zrmanji, bio je čest prikaz mletačkih izolara. Ova veduta potječe iz Mortierovog atlasa. Godine 1537. Obrovac zauzimanju Turci, koji ga drže sve do 1647. godine. Nakon što su ga 1647. godine preuzeli Mlečani, obnovili su utvrde Obrovca. Ova veduta prikazuje nam Obrovac u vrijeme njegove turske utvrde. O tome nam svjedoči simbol polumjeseca na jednoj gradskoj građevini, koja je očito imala funkciju džamije. Grad se sastojao od tvrđave na vrhu brda iznad grada te civilnog dijela naselja koje je također bilo utvrđeno nešto tanjim zidovima. Grad je imao dvoja vrata: kopnena i vrata sa strane Zrmanje. I danas se nad Obrovcem vide stara utvrda te ostaci zidina koje su ga opasivale. U prvom planu vedute vidimo vojnike koje promatraju grad. Vjerojatno se radi o mletačkom generalu Foscolu koji se sprema 1647. godine osvojiti Obrovac.