MERCATOR (KREMER), GERHARD: KARTA FURLANIJE, KRANJSKE, ISTRE I VINDIJSKE MARKE
Inventarni broj 188
Naslov u originalu: Forum Julii, Karstia, Carniola, Histria et Windorum Marchia
Godina izdavanja: 1632
Mjesto izdavanja i izdavač: Amsterdam
Format: 18 x 24,5 cm
Tehnika: Bakrorez
Ovo je
pretisak istoimene Mercatorove karte objavljene u njegovom znamenitom djelu
“Atlas sive cosmographicae meditationes de fabrica mundi et fabricati figura”
izdatom u Duisburgu 1595. godine. Amsterdamski izdavač Johannes Everhardus
Cloppenburg, objavio je u razdoblju između 1630. i 1636. nekoliko izdanja malog
Mercatorovog atlasa (Atlas Minor), među kojima se nalazi i ovo iz 1632. godine.
Od Mercatorovg izvornika, ova karta razlikuje se samo umjetničkim oblikovanjem.
Dok je kartuša izvornika izvedena minuciozno u manirističkom stilu, kartuša je
ovdje mnogo jednostavnija u obliku platna na kojem je ispisan naslov karte i
mjerilo. Prikaz Istre znatno je deformiran, a toponimi su malobrojni. Među
hidrografskim elementima dominira prikaz Cerkniškog jezera (Czircnizer See).
Furlanske rijeke autoru su očito bilo mnogo poznatije no one u području
Istre. Istarski otoci Sveti Nikola i
Brijuni naznačeni su samo imenima. Osobito je zanimljiv prikaz otoka Cresa koji
je ovdje sastavljen iz tri otoka Cresa (Cherso), Belog (Cao), i Porozina
(Perosino). Mjerilo je izraženo u talijanskim miljama (Miliaria Communia
Italica).
MERCATOR (KREMER), GERHARD
MERCATOR (KREMER), GERHARD (1512-1594) je osim Orteliusa, najpoznatiji nizozemski kartograf i bio je prvi koji je zbirku karata nazvao atlasom. Za razliku od svojih nizozemskih suvremenika svoje atlasne karte izrađivao je sam. Općenito, borio se protiv prepisivanja tuđih karata i korištenja deskriptivnih izvora te se zauzimao za matematičku i geodetsku osnovu karte. Godine 1569. izdao je kartu svijeta u novoj, Mercatorovoj projekciji, što će ujedno biti njegova najveća zasluga u razvoju kartografije. Kompletan Mercatorov atlas objavljen je 1595. godine od njegovih nasljednika pod nazivom “Atlas sive Cosmographiae”. Tom je atlasu prethodilo više manjih zbirki karata objavljenih za Mercatorova života. Osobito su vrijedne njegove karte Novoga svijeta u kojima je ucrtavao nova otkrića. No, interes Mercatora bio je usmjeren na zapadnu Europu i Novi svijet. Za hrvatske zemlje zbog ratnih prilika uglavnom koristi brojne starije izvore, što se osobito vidi po ucrtanim srednjovjekovnim granicama i županijama. Njegove karte “ Sclavoniae, Croatiae, Bosniae cum Dalmatiae parte” i „Karstia, Carniola, Histria et Windorum Marchia” prikazuju sliku hrvatskih zemalja prije prodora Turaka. Njegov atlas doživio je 40-tak izdanja.
