ORTELIUS, ABRAHAM: VOJVODINA KORUŠKA I GORIČKA, ZADAR I ISTRA

Inventarni broj 59

Naslov u originalu: Carinthiae Ducatus et Goricae Palatinatus, Wolfgang Lazio auctore; Histriae tabula Petro Coppo descripta; Zarae et Sebenici descriptio

Godina izdavanja: 1588

Mjesto izdavanja i izdavač: Antwerpen

Format: 33 x 48 cm

Tehnika: Obojeni bakrorez

Karta Koruškog vojvodstva i Goričkog palatinata objavljena je na istom listu s Kopićevom kartom Istre i Kolunićevom kartom zadarsko-šibenskog zaleđa. U središtu karte prikazan je gornji tok rijeke Drave. U području Koruške i Goričke označena su sva veća naselja. Osobito je dojmljiv prikaz ledenjačkih jezera sjeverno od Drave. Tako nalazimo označena tri jezera: Vrbsko (Wörther See), Osojsko jezero (Ossiacher See) i Milštatsko jezero (Millstätter See). Iako je reljef u skladu s tadašnjim dostignućima kartografije prikazan nizovima sjenčanih krtičnjaka, u konfiguraciji terena jasno se raspoznaju Karavanke i Julijske Alpe.

Prerađeno izdanje karte Istre Petra Kopića objavljeno u Orteliusovom “Theatrum Orbis Terrarum” iz 1588. godine. Istranin Patar Kopić (1470-1556) iz Izole, razvija se pod snažnim utjecajem mletačke kartografske tradicije. Školovao se u Veneciji kod Marca Antonia Sabelica. U Veneciji radi kao povjerenik mletačkog Senata za Istru. Ovu kartu izradio je 1525. godine u sklopu svojih službenih obilazaka Istre. Prvi je puta objavljena u Kopićevom atlasu “De summa totius orbis”. Bila je to prva regionalna karta Istre koja je tijekom 16. i 17. stoljeća doživjela čitav niz izdanja. Kopićeva karta Istre, nakon što ju je Ortelius uvrstio u svoj atlas “Theatrum Orbis Terrarum”, postala je jedna od najizdavanijih karata hrvatskih zemalja 16. stoljeća. U odnosu na prvo izdanje, ova Kopićeva karta Istre ima reduciran geografski sadržaj. Naime, zbog njezina manjeg formata, smanjen je i broj toponima. Također je izostavljena kategorizacija naselja koja je izvršena u redakciji prvog izdanja Kopićeve karte. Dvostrukim linijama ucrtani su tokovi Dragonje, Mirne i Raše te Limski kanal koji je jako izdužen i nepravilno orijentiran. Reljef je prikazan sjenčanim krtičnjacima. Ćićarija je označena kao “Monti dela Vena”, a Učka kao “Monte Mazor”. Rijeka je netočno locirana na sjeveroistočnoj obali Istre, a Bakar i Senj ucrtani su u dnu Kvarnerskog zaljeva.

Karta zadarsko-šibenskog zaleđa objavljena u Orteliusovom “Theatrum Orbis Terrarum” dorađeno je izdanje originalne karte Martina Rote Kolunića iz 1570. godine. Radi se o karti djela dalmatinskog zaleđa izrađenom u vrijeme mletačko-turskog rata kada su se upravo u tom području odigravale sudbonosne bitke za Dalmaciju. Izvorni autor karte je Šibenčanin Martin Rota Kolunić (1532-1583), poznati grafičar, slikar i kartograf. Za Orteliusov atlas ovu je kartu uredio Kolunićev suvremenik i sugrađanin, Božo Bonifačić (1537-1592), također poznati grafičar i kartograf. Prikazano je područje zaleđa između Krke i Zrmanje sa Zadrom u središtu, kao ključne mletačke utvrde u obrani Dalmacije od Turaka, te dio Like i Krbave s podvelebitskim kanalom (Morlacha).

ORTELIUS, ABRAHAM

ABRAHAM ORTELIUS (1527-1598) iz Antwerpena, najpoznatiji je predstavnik nizozemsko-belgijske kartografije. Nakon što je izučio graverstvo i kartografiju, počeo se baviti ilustriranjem. No, sam je na kartiranju radio relativno malo. Danas se može sa sigurnišću tvrditi za samo pet karata da ih je osobno izradio Ortelius. Ortelius je bio prvenstveno sakupljač i izdavač karata. Tako je do 1570. sakupio 70 karata, koje je objedinio u knjizi “Theatrum Orbis Terrarum”, prvom atlasu u današnjem smislu riječi. No, karte koje je atlas sadržavao, potjecale su od drugih kartografa ili ih je izradio Ortelius, ali po tuđem predlošku. Na svakoj karti Ortelius navodi autora karte ili izvor temeljem kojeg je sastavio kartu. Uz karte “Theatrum” sadrži i “Catalogum Auctorum” – popis njemu poznatih kartografa (87 imena) i njihove radove. Orteliusiov atlas izazvao je zanimanje ravno onom koje je izazvala Ptolemejeva Geografija. “Theatrum Orbis Terrarum” je doživio ukupno 41 izdanje. Koliku slavu je atlas donio Orteliusu, najbolje govori podatak da ga je 1575. godine španjolski kralj Filip II proglasio svojim kraljevskim kartografom. Slično kao i Ptolemejevo djelo, i “Theatrum” se s vremenom počeo dopunjavati novim kartama (“Additamenta”).