Hrvatski Deutsch English
Home Karte Autori f-j HOMANN Tabula Ducatus Carniolae vindorum Marchiae et Histriae
HOMANN,  JOHANN BAPTIST: KARTA VOJVODINE KRANJSKE, VINDIJSKE MARKE I ISTRE

HOMANN, JOHANN BAPTIST: KARTA VOJVODINE KRANJSKE, VINDIJSKE MARKE I ISTRE

Inventarni broj 37
Naslov u originalu: Tabula Ducatus Carniolae vindorum Marchiae et Histriae ex mente Illustrissimi quondam Liberi Baronic Valvasorii concinnata et exhibita a Ioanne Baptista Homanno Sacrae Caesareae Maiestatis Geographo Noribergae cum privilegio Sacrae Caesarae Maiestatis
Godina izdavanja: 1718
Mjesto izdavanja i izdavač: Nürnberg
Format: 48 x 58 cm
Tehnika: Djelomično obojeni bakrorez

Kao što je rečeno i u naslovu karte, radi se o izdanju Valvasorove karte Vojvodine Kranjske i Istre iz 1681. godine. Ucrtana je granica mletačkih i habsburških posjeda u Istri. Granica s Kranjskom ide Ćićarijom (Monte della Venna). U gornjem desnom uglu karte nalazi se veduta Ljubljane, glavnog grada Kranjske s opširnim kazalom. U donjem desnom uglu nalazi se dopunska karta Cerkniškog jezera. Naslov karte smješten je u baroknoj kartuši u lijevom donjem uglu karte. Na kartuši je ucrtan grb Kranjske. Mjerilo karte izraženo je u njemačkim (Milliaria Germanica) i talijanskim miljama (Milliaria Italica).

HOMANN, JOHANN BAPTIST
JOHANN BAPTIST HOMANN (1663-1724) veliki njemački kartograf i izdavač. Zahvaljujući Homannu, kartografija se u Njemačkoj počinje shvaćati kao samostalna znanstvena disciplina. Homann je surađivao sa svim najpoznatijim znanstvenicima svoga vremena. U razdoblju od 1702. do 1716. urezao je preko 100 karata u tiskarske ploče. U njegovoj radionici izrađeno je preko 600 karta. Njegove karte rijetko nose godinu izdanja, pa ih je teško precizno datirati. Najpoznatija djela Johanna Baptista Homanna su: “Atlas Novus” iz 1707. godine, “Atlas von hundert Charten” iz 1712. i “Grosser Atlas über die ganze Welt” sa 126 karata. Nakon njegove smrti, njegovu radionicu vodili su Michael Franz i Johann Georg Ebersberger pod nazivom Homannianos Heredes (Homannovi nasljednici) sve do početka 19. stoljeća.
Print Friendly and PDF
Top