ALBRIZZI, GIAMBATISTA: VEDUTE PULE I KOPRA
Inventarni broj 265
Naslov u originalu: Città di Pola nella Provincia dell' Istra/ Anfiteatro di Pola/ Mausoleo di Pola/ Tempio antico di Pola/ Città di Capodistria Capitale della Provincia
Godina izdavanja: 1727
Mjesto izdavanja i izdavač: Venezia
Format: 14 x 22 cm
Tehnika: Bakrorez
Ovaj grafički list sadrži 5 prikaza od kojih se četiri odnose na grad Pulu i njegove karakteristične antičke objekte dok peta veduta prikazuje grad Koper (danas Slovenija), tadašnje sjedište mletačke provincije Istre. Prva veduta prikazuje grad Pulu upravo onako kako ga je prikazao Camocio u svojem izolaru iz 1571. godine. U zaleđu grada vide se ruševine antičke arene (coloseo antico) te samostan s crkvom Sv. Mihovila. I ispred te crkve naznačeni su ostaci antičkih građevina (ruine antiche). Pulski zaljev prikazan je s mnogo nedostataka kao i južni poluotok ispred Pule na kojem je naznačen Orlandov toranj te crkva Sv. Marije od Premanture. Grad je prikazan u okviru svojih obrambenih zidina. Druga veduta na ovom listu prikazuje pulski amfiteatar, najpoznatiji antički spomenik grada Pule. Sagrađen je izvan zidina, na brežuljku Kaštanjer. Pulski amfiteatar šesti je po veličini sačuvani antički amfiteatar na svijetu. Treća veduta prikazuje još jedan poznati antički spomenik Pule - slavoluk Sergijevaca koji je nalazio unutar zidina a podignut je negdje poslije 31. godine. Na četvrtoj veduti vidimo pročelje Augustova hrama s početka 1. stoljeća. Peta veduta prikazuje Koper, također po predlošku koji je za Camociov izolar iz 1571. godine vjerojatno izradio Šibenčanin Božo Bonifačić
ALBRIZZI, GIROLAMO
ALBRIZZI, GIAMBATISTA (1698.-1777.), talijanski izdavač iz 18. stoljeća. Među poznatijim njegovim radovima je dvosveščana Gerusalemme liberata (1745.), koju je izdao u suradnji s Giovannijem Battistom Piazzettom. U Veneciji je 1753. godine objavio djelo Stato presente di tutti paesi e popoli del mondo naturale, politico, e morale, con nuove osservazioni, e correzioni degli antichi e moderni viaggiatori. ZA hrvatsku kartografiju je značajno prije svega zbog geografske karte Istre, Pule, mletačke Dalmacije, Osora, Kvarnera i Šibenika. Dok neke sjevernojadranske luke obilježava relativna nepreciznost geografskih podataka, za prikaz Šibenika Albrizzi se poslužio Rotinim predloškom karte istog prostora. Služio se i Bonifacijevim predlošcima karata, primjerice za Kopar ili Osor, koje je Šibenčanin izradio za Camocijev izolar iz 1571. godine. Takvo vremensko odstupanje potvrđuje da su mu uzori bili stariji domaći majstori, a čak se isto vidi i u njegovim prikazima gradova i okolice koji su dominantno obilježeni slikama osmansko-mletačkoga rata premda su ti gradovi bili u mletačkim rukama već nakon 1718. godine, dakle bitno prije nastanka njegovih radova.
