ORTELIUS, ABRAHAM: KARTA FURLANIJE, VENETA I ISTRE

Inventarni broj 494

Naslov u originalu: Fori Iulii accurata descriptio

Godina izdavanja: 1598

Mjesto izdavanja i izdavač: Antwerpen

Format: 35,5 x 48 cm

Tehnika: Obojeni bakrorez

Ovo je vrlo dekorativna karta Furlanije (Julijska krajina) u sredini s Venetom i samom Venecijom u zaštićenoj laguni na zapadu, talijanskim Alpama na sjeveru i Istrom na istoku. Izrađena je prema zagubljenoj karti Johannesa Sambucusa, koju mu je poslao 1573., o čemu je autor stavio i bilješku u kartuši uz desni rub karte. Neki istraživači autorstvo ove karte pripisuju Sambucusu, a Ortelius je u tom slučaju označen tek kao izdavač Atlasa, što argumentiraju Sambucusovom orijentacijom na plovidbene karte, zbog kojih su neki dijelovi prikazanog kopna bili podložniji deformaciji (Kozličić, 131). Na prostoru Vinodola prostire se natpis Clana, confin de la Cor:|uatia, et qui finisce il | confin de la Iapidia, koji se odnosi na granicu hrvatskih zemalja na zapadnim obroncima Obruča prema Klani. Ona predstavlja povijesnu, prirodno-geografsku i etničku granicu rimskog Primorja prema ilirskom plemenu Japoda u gorskoj zoni. Istarska obala je jače deformirana, posebno njena istočna strana i kvarnersko otočje, što je Ortelius očito preuzeo iz njemačkih i austrijskih predložaka, a ne Coppovih ili još novijih, kojima je već mogao raspolagati. Venecija je u donjem lijevom uglu prikazana detaljnom panoramskom vedutom u ptičjoj perspektivi. Bogato dekorirana naslovna renesansna kartuša, tipična za Orteliusov atlas, nalazi se u gornjem lijevom uglu. Kompasni križnjak i grafičko mjerilo smješteni su uz donji rub. Karta je bila dio prvog modernog atlasa, kao sustavne zbirke karata istih dimenzija (Theatrum Orbis Terrarum) Abrahama Orteliusa, premda je tek Mercator počeo koristiti pojam atlasa 20-ak godina kasnije. Prvo je izdanje atlasa objavljeno 1570. godine, a osim na latinskom jeziku, ponovno je tiskano 31 puta, s prijevodima od njemačkog i flamanskog do engleskog, francuskog, talijanskog i španjolskog jezika te je naraslo na 167 karata. Ovdje se radi o jednoj iz serije kartografskih primjeraka sličnih Ptolemejevim kartama iz 1596. godine, gotovo identičnog grafičkog prikaza i prostornog obuhvata. I simboli odražavaju istu vremensku etapu, a podudara se i oprema poput grafičkog mjerila i dekorativnih brodova. Sličan primjer predstavljaju i Bertellijeva karta iz 1573. ili karta iz venecijanskog izdanja Ptolemejeve Geografije iz 1596. Za razliku od propusta u prikazu istočnoistarskih obala, ova karta u Istri bilježi kroatizirane toponime, kao što je NOVIGRAT umjesto CASTEL NUOVO. Razlog je tome što Ortelius, jednako kao i ostali u to doba, već preuzima dio informacija s Coppova predloška Istre iz 1540. godine, a to se posebno odnosi na jezične novitete.

ORTELIUS, ABRAHAM

ABRAHAM ORTELIUS (1527-1598) iz Antwerpena, najpoznatiji je predstavnik nizozemsko-belgijske kartografije. Nakon što je izučio graverstvo i kartografiju, počeo se baviti ilustriranjem. No, sam je na kartiranju radio relativno malo. Danas se može sa sigurnišću tvrditi za samo pet karata da ih je osobno izradio Ortelius. Ortelius je bio prvenstveno sakupljač i izdavač karata. Tako je do 1570. sakupio 70 karata, koje je objedinio u knjizi “Theatrum Orbis Terrarum”, prvom atlasu u današnjem smislu riječi. No, karte koje je atlas sadržavao, potjecale su od drugih kartografa ili ih je izradio Ortelius, ali po tuđem predlošku. Na svakoj karti Ortelius navodi autora karte ili izvor temeljem kojeg je sastavio kartu. Uz karte “Theatrum” sadrži i “Catalogum Auctorum” – popis njemu poznatih kartografa (87 imena) i njihove radove. Orteliusiov atlas izazvao je zanimanje ravno onom koje je izazvala Ptolemejeva Geografija. “Theatrum Orbis Terrarum” je doživio ukupno 41 izdanje. Koliku slavu je atlas donio Orteliusu, najbolje govori podatak da ga je 1575. godine španjolski kralj Filip II proglasio svojim kraljevskim kartografom. Slično kao i Ptolemejevo djelo, i “Theatrum” se s vremenom počeo dopunjavati novim kartama (“Additamenta”).