MERCATOR (KREMER), GERHARD: KARTA FURLANIJE, KRASA, KRANJSKE, ISTRE I SLOVENSKE MARKE
Inventarni broj 214
Naslov u originalu: Forum Julium, Karstia, Carniola, Histria et Windorum Marchia
Godina izdavanja: 1595
Mjesto izdavanja i izdavač: Duisburg
Format: 35 x 47 cm
Tehnika: Obojeni bakrorez
Mercatorova karta objavljena je njegova atlasu “Atlas sive cosmographicae meditationes de fabrica mundi et fabricati figura”, izdatom godinu dana nakon njegove smrti. Ovaj Mercatorov atlas prva je zbirka karata koja je ponijela naziv “atlas” nakon čega taj izraz postaje uobičajen naziv za sve uvezane zbirke karata. Osim Furlanije, Kranjske i Krasa, karta prikazuje čitavu Istru s Kvarnerskim zaljevom. Obalna linija Istre prikazana je s mnogo pogrešaka kao i konture kvarnerskih otoka – Cresa (Cherso), Lošinja (Lezin), Krka (Veglia) i Raba (Arbe). Vodotoci istarskih rijeka Raše, Mirne i Dragonje su preneglašeni u odnosu na njihov stvarni tok. Limski kanal također je pogrešno prikazan kao rijeka (Leme fl.). U zaleđu Istre metodom krtičnjaka istaknuti su gorski masivi Ćićarije i Gorskog kotara. Naslov karte nalazi se u donjem lijevom uglu smješten u raskošnoj kasnorenesansnoj kartuši. Mjerilo je izraženo u običnim talijanskim miljama (Miliaria communia Italica).
MERCATOR (KREMER), GERHARD
MERCATOR (KREMER), GERHARD (1512-1594) je osim Orteliusa, najpoznatiji nizozemski kartograf i bio je prvi koji je zbirku karata nazvao atlasom. Za razliku od svojih nizozemskih suvremenika svoje atlasne karte izrađivao je sam. Općenito, borio se protiv prepisivanja tuđih karata i korištenja deskriptivnih izvora te se zauzimao za matematičku i geodetsku osnovu karte. Godine 1569. izdao je kartu svijeta u novoj, Mercatorovoj projekciji, što će ujedno biti njegova najveća zasluga u razvoju kartografije. Kompletan Mercatorov atlas objavljen je 1595. godine od njegovih nasljednika pod nazivom “Atlas sive Cosmographiae”. Tom je atlasu prethodilo više manjih zbirki karata objavljenih za Mercatorova života. Osobito su vrijedne njegove karte Novoga svijeta u kojima je ucrtavao nova otkrića. No, interes Mercatora bio je usmjeren na zapadnu Europu i Novi svijet. Za hrvatske zemlje zbog ratnih prilika uglavnom koristi brojne starije izvore, što se osobito vidi po ucrtanim srednjovjekovnim granicama i županijama. Njegove karte “ Sclavoniae, Croatiae, Bosniae cum Dalmatiae parte” i „Karstia, Carniola, Histria et Windorum Marchia” prikazuju sliku hrvatskih zemalja prije prodora Turaka. Njegov atlas doživio je 40-tak izdanja.
