Hrvatski Deutsch English
Home Karte a-e CAMOCIO GIOVANNI FRANCESCO Liesna
CAMOCIO, GIOVANNI FRANCESCO: GRAD HVAR

CAMOCIO, GIOVANNI FRANCESCO: GRAD HVAR

Inventarni broj 506
Naslov u originalu: Liesna
Godina izdavanja: 1571
Mjesto izdavanja i izdavač: Venezia
Format: 17 x 23,2 cm
Tehnika: Bakrorez

Ova veduta grada Hvara prikazuje glavnu mletačku otočku ratnu luku istočnog Jadrana. Izrađena je kao dodatak panoramskoj karti cijelog otoka Hvara, koja je nalazi u Camocijevom izolaru Isole famose, porti, fortezze…(katalog CF, br. 507). Veduta je, premda je luka predimenzionirana u odnosu na okolicu, toliko detaljna da se raspoznaje gotovo svaka stambena ili komunalna zgrada. Realistično je prikazana i novoizgrađena riva (riua noua) te mandrač (Mandracchio). Grad u zaleđu čuva kaštel (Castello), a s bočnih strana podgrađe štite gradski bedemi s kulama. Izvan zidina su noviji dijelovi, posebno na zapadu oko crkve sv. Marka i gradske luke. Uokolo trga (La piazza) su glavni gradski objekti donjeg dijela naselja (Borgi della citta); javni bunari, Arsenale, zgrada komune (Palazzo di ragion) i crkva San Stefano. Dalje u zaleđu su ograđeni vrtovi i voćnjaci hvarskih građana, među kojima su prepoznatljive crkve i samostani, La Nouiate San Nicolo i Gospe od milosti (S. Maria d. gracie). U prednjem planu ispred hvarske luke vide se Pakleni otoci. Oznaka ploče u donjem desnom uglu je 16. Premda Camocio ovu kartu nije potpisao, zbog cijelog niza detalja kojima prikazuje ovu važnu mletačku luku jasno je da je naglasio njenu važnost i argumentirao vlastiti angažman na pribavljanju novih geografskih informacija koje na dotadašnjim kartama Hvara nisu bile zabilježene.

CAMOCIO, GIOVANNI FRANCESCO
CAMOCIO, GIOVANNI FRANCESCO (Camocius, Camotio, Cametti, Gioan, Joan Francisco) najaktivniji od 1558.-1575., bio je mletački kartograf, nakladnik i trgovac. Godine 1552. je u Veneciji dobio licencu knjižara i izdavača s oznakom Al segno della Pyramide. U njegovoj bakrorezačkoj kartografskoj radionici izrađivale su se karte i vedute koje je potpisivao kao izdavač: apresso ili apud G. F. Camocio cum privilegio. Najplodnije razdoblje njegova djelovanja, od 50-ih do 70-ih godina 16. stoljeća predstavljaju vrhunac, posebno u Italiji, razdoblja izolara. Radi se o detaljnim praktičnim perspektivnim prikazima pojedinih gradova i luka, rađenih pretežno u krupnijem mjerilu i tehnici bakroreza. Ti prikazi akvatorija i otočke unutrašnjosti su, za razliku od ranijih portulana, bili utemeljeni pretežito na terenskom radu. Uz G. Rosaccia, G. Franca i S. Pinargentia Camocio je bio najistaknutiji predstavnik te tradicije. Zanimala ga je istočna obala Jadrana gdje je imao svoje informatore i topografe tako da je izradio više karata hrvatskih zemalja. Njegovi najpoznatiji radovi su Lombardija Atlantic iz 1560., koji je izradio s Forlanijem, Dalmatia i Friuli iz 1563., Isole Famose iz 1563. i 1564., Grčka, Italija i Napulj iz 1566., Venecija iz 1571. i Europa, objavljena 1579. godine. Njegove bakrene ploče preuzeo je Donato Bertelli. U to vrijeme ploče su se preuzimale, nasljeđivale, razmjenivale i kupovale, a podaci s njih također su često razmjenjivani među kartografima i nakladnicima. Najpoznatije su njegove karte naših zemalja Novo dissegno della Dalmatia et Crovatia iz 1566., Istra iz 1569., a potpisuje i izolar odnosno atlas Isole famose, porti, fortezze e terre maritimme… iz 1571. i 1574. godine s većim brojem karata hrvatskih zemalja, premda u njima sve karte nisu nužno njegov rad. Gotovo dvadesetak njegovih karata prikazuje prostor hrvatskoj primorja ili vedute luka, od kojih je osobno potpisao samo dio, koji je najvjerojatnije i sam doradio odnosno dopunio nekim novim podacima. Na osnovu njegovih karata Dalmacije i Istre primjetno je da je za neke krajeve imao kvalitetnije topografske predloške ili podatke, poput Coppove karte Istre iz 1525., dok za druge to nije bio slučaj. Objavljivao je i radove domaćih kartografa, Natala Bonifacija i Martina Rote, od kojih je evidentno i koristio kartografske informacije za vlastite radove. Očigledno je i sam vješto prosuđivao koje podatke će preuzeti, a koje ne, tako što je nastojao ispravljati neke često bilježene i već ustaljene pogreške.
Print Friendly and PDF
Top