Valvasor: Die Ehre des Herzogthums Krain

Inventarni broj 287

Naslov u originalu: Die Ehre des Herzogthums Krain

Godina izdavanja: 1877

Mjesto izdavanja i izdavač: Rudolfswerth (Novo Mesto), Druck und Verlag v. J. Krajec / Vincenz Novak / Josef Pfeifer

Format: 22,5 cm x 30 cm

Jezik: Njemački

Drugo izdanje. Prva dva od četiri sveska. Prvo izdanje objavljeno je 1689. godine u Ljubljani i Nürnbergu, predmetna prva dva sveska drugog izdanja objavljena su 1877. godine, a treći i četvrti svezak između 1879. i 1887. godine. U odnosu na prvo izdanje, promijenjen je format, no ilustracije i prilozi ostali su isti. Urednik je drugog izdanja Janez Krajec, koji je ujedno i izdavač i tiskar. Svesci su podijeljeni na knjige (ukupno 15 knjiga) - prvi svezak obuhvaća prve četiri knjige, a drugi svezak iduće četiri knjige (V. - VIII.). Građa ove geografsko-etnografsko-povijesne enciklopedije dana je abecedno, unutar poglavalja. Autor u djelo uvrštava i onu građu koja danas ne bi našla svoje mjesto u encikopediji, poput legendi i bajki, za koje i sam autor ponekad kaže da u njih ne vjeruje. Uz to, djelo sadrži i osobne komentare autora, u kojima je iznio vlastita nslaganja ili drukčiji pogled na neke događaje. Djelo je bogato ilustrirano bakrorezima u tekstu. Na kraju drugog sveska nalaze se dva bakroreza - prikazi dvoraca s okolicom - na višestruko preklopljenim listovima - Auersberg Mit Seinen Geographischen Prospect i Hinödt.
Regije: Kranjska, Istra, Hrvatsko primorje
Zemljovid:

Valvasor, Johann Weichard Freiherr von

Johann Weichard (Janez Vajkard) Valvasor (Ljubljana, 28. 5. 1641. - Krško, 19. 9. 1693.) - slovenski polihistor. Studirao retoriku kod isusovaca u Ljubljani te potom proputovao Njemačku, Italiju, Afriku, Švicarsku, Francusku. Od 1670. studirao povijest, matematiku, arheologiju, magiju i alkemiju u Lyonu. Godine 1672. kopio dvorac Wagensberg (Bogenšperk) kraj Litije, koji je pretvorio u kulturno središte u kojem je uredio bogatu zbirku sakupljenu tijekom svojih putovanja (10 000 knjiga, zatim umjetnine, rukopisi, grafike, novac itd.). U dvorcu okupljao suradnike (među kojima i Pavla Rittera Vitezovića) na izradi geografsko-povijesno-etnografskog djela o Kranjskoj. Godine 1678. osnovao radionicu i tiskaru za bakrorez, gdje je započeo izdavati kartografska, topografska i historiografska djela o Kranjskoj i Koruškoj. Naposlijetku zbog velikih troškova morao prodati i dvorac i zbirke. Knjižnicu i grafičku zbirku kupio je 1690. godine zagrebački biskup Ignacije Mikulić te tako utemeljio Metropolitansku knjižnicu.