Michel Robert: Mostar

Inventarni broj 384

Naslov u originalu: Mostar

Godina izdavanja: 1909

Mjesto izdavanja i izdavač: Prag, Carl Bellmann

Format: 22 cm x 30 cm

Jezik: Njemački

Prvo izdanje. Sadržaj na početku knjige. Ilustrirano - crno-bijele fotografije autora Wilhelma Wienera. Ukupno 79 fotografija, od toga 27 cjelostranih na umetnutim nenumeriranim listovima (pločama) sa zaštitnim folijama te 52 fotografije u tekstu. Silueta džamije i florealni motivi na prednjim koricama. Grad Mostar zauzima značajno mjesto u autorovoj putopisnoj literaturi. U predmetnoj knjizi dao je sliku grada sa svim njegovim posebnostima, rijekama Neretvom i Radoboljom, starim mostom, džamijama, grobljima, kućama. Potom slijedi kratak povijesni pregled od antike do novog doba, koje, prema autoru, počinje tek austrijskom okupacijom. Autor uspoređuje Mostar s Venecijom te o hercegovačkom muslimanskom stanovništvu piše sa simpatijom. Drži da je industrijalizacija koja je uslijedila nakon austrijske okupacije uništila orijentalni duh Mostara, no ističe stare dijelove grada, koje europski utjecaj nije dotaknuo. Na kraju knjige nalazi se dodatak (Anhang, str. 63 - 64), u kojem autor navodi namjenu svojeg putopisa: ističe da u Austriji još uvijek vladaju predrasude u vezi s putovanjem u Bosnu i Hercegovinu jer se smatra da se putnik u te krajeve izlaže velikoj opasnosti. Autor želi opovrgnuti takve stavove te ujedno dati i prijedlog za što udobnije putovanje.
Regije: Hercegovina, Mostar
Zemljovid: 0

Michel, Robert

Robert Michel (Kaberžice, 24. 2. 1876. - 11. 2. 1957.) - austrijski oficir. Godine 1890. stupio u Kadetsku pješadijsku školu u Pragu. U Bosni i Hercegovini kao oficir boravio od 1898. do 1900. godine. Pod dojmom boravka u Mostaru i Ljubuškom napisao velik broj književnih djela (drame, novele, jedan roman) i putopisa o Bosni i Hercegovini. Književni mu je rad u najvećem dijelu posvećen bosanskohercegovačkoj tematici, što nije slučaj kod ostalih austrougarskih oficira koji pišu o Bosni i Hercegovini. U djelima mu se često ponavljaju određeni odlomci. U putopisima ukazuje na potrebu da se nešto više sazna o Bosni i Hercegovini. Zastupa službenu austrijsku politiku da nova povijest Bosne i Hercegovine započinje nakon austrougarske okupacije. Zapadnu civilizaciju smatra superiornom, no svjestan je različitosti kultura, običaja i tradicije te stoga njegovo viđenje "drugog" nije omalovažavajuće.