Biankini, Petar Luka: O uzgoju i njegovanju cvijeća, uresnog grmlja i drveća
Inventarni broj 419
Naslov u originalu: O uzgoju i njegovanju cvijeća, uresnog grmlja i drveća
Godina izdavanja: 1886
Mjesto izdavanja i izdavač: Dubrovnik
Format: 16 cm × 22 cm
Jezik: Hrvatski
Prvo izdanje. Pregled biljnog svijeta uz praktičnu primjenu. Priručnik o uzgoju i njezi cvijeća, ukrasnog bilja i drveća – autorovo najpoznatije i kapitalno djelo, u kojem autor pokazuje visoko poznavanje biljnog svijeta te stručno i praktično znanje. Predgovor na str. [VII] – VIII. Nedostaje list s tablom u boji. Pokraj latinskih i hrvatskih naziva, mjestimice su navedeni i nazivi cvijeća na talijanskom, njemačkom i francuskom jeziku. Ilustrirano mnogobrojnim slikama. Tiskano u tiskari Dragutina Pretnera. Djelo izlazilo u snopićima.
Biankini, Petar Luka
Petar Luka Biankini (Stari Grad na Hvaru, 14. 10. 1856. – Stari Grad na Hvaru, 2. 9. 1928.) – hrvatski agronom, prosvjetar, pionir hrvatskog vrtlarstva i novinar. Brat preporodnog političara Jurja Biankinija i liječnika Ante Biankinija. Osnovnu školu završio u rodnom Starom Gradu. U Splitu pohađao šest razreda klasične gimnazije, potom pohađao Gospodarsko-šumarsko učilište u Križevcima, Poljodjelsku akademiju u Mosonmagyaróváru (tada: Magyaróvár; Ugarski Stari Grad). Diplomirao na Visokoj školi za kulturu tla u Beču. U građanskoj školi u Šibeniku osnovao praktičnu poljoprivrednu školu – Ratarski tečaj – i pokusno poljoprivredno polje – Pokušalište. Pokrenuo izdavanje stručnih knjiga i brošura na hrvatskom jeziku te – uz pomoć Narodne stranke – list Gospodarski poučnik (Šibenik – Zadar, 1881. – 1889.). Njegovo je najpoznatije praktično djelo melioriranje i stručno uređenje velikog poljoprivrednog dobra Albarese, u vlasništvu nekadašnjeg austrijskog velikog vojvode Ferdinanda IV., u Toskani, blizu Siene, za što su mu priznanje odali brojni europski poljodjelski stručnjaci. Od 1892. godine boravi u Zadru, gdje se uključuje u narodnjačka strujanja, a 1919. godine povlači se iz javnog života i vraća u rodni Stari Grad, gdje živi do smrti.
