Freschot Casimiro: Memorie historiche e geografiche della Dalmazia

Inventarni broj 156

Naslov u originalu: Memorie historiche e geografiche della Dalmazia. Racolte da D. Casimiro Freschot benedettino

Godina izdavanja: 1688

Mjesto izdavanja i izdavač: Per Gio. Battista Celle, e Benedetto Semino, Genova

Format: 8 cm x 13,5 cm

Jezik: Taljanski

Prvo izdanje: Bolonja: Giacomo Monti, 1687. Vinjeta na naslovnici. Oštećeni hrbat i uvez. Rukopisne bilješke na poleđini korica i nasuprotnoj stranici. Sastoji se od dva dijela: Memorie historiche della Dalmazia (str. 1 - 211) i Memorie geographiche della Dalmazia (str. 212 - 286). Radi se o podrobnoj i na povijesnim izvorima zasnovanoj povijesti Dalmacije, djelu kompilacijskog karaktera, uobičajene dvodijelne strukture, gdje prvi dio donosi povijest regije, dok se u drugom opisuje njezina geografija. Iako mu za orijentaciju u prostoru i vremenu uvelike pomaže Lučićev De regno, autor će ipak u svoju pripovijest integrirati i orbinijevsku narativnu tradiciju. U svome većem dijelu djelo je strukturirano kao niz odvojenih vladarskih biografija. Autor donosi izdašne informacije te piše jasnim i raspjevanim stilom.
Regije: Dalmacija
Zemljovid: nema

Freschot, Casimiro

Casimir Freschot (Morteau, 1640.? - Luxeuil, 20. 10. 1720.) - francuski povjesničar, kroničar i prevoditelj, benediktinac. Godine 1663. ušao u benediktinski red. Od 1674. živio u Italiji - prvo u Rimu, potom Bolonji te naposlijetku u Montecassinu. Godine 1700. izašao iz benediktinskog reda i preselio se u Utrecht, gdje je podučavao književnost i povijest. Vratio se u Francusku, ponovno zaredio 1718. godine priključivši se kongregaciji Saint-Vanne te umro dvije godine kasnije. Autor je više od 50 djela na francuskom, talijanskom i latinskom. Preveo je na talijanski i putopis Jacoba Spona. Stjepan Antoljak tvrdi da je i sam posjetio Dalmaciju.