Carrara Francesco: La Dalmazia descritta
Inventarni broj 325
Naslov u originalu: La Dalmazia descritta
Godina izdavanja: 1846
Mjesto izdavanja i izdavač: Fratelli Battara tipografi editori, Zara
Format: 24,5 cm x 32,5 cm
Jezik: Taljanski
Prvo izdanje. Knjiga ne sadrži nikakva paratekstualna pomagala. Opis narodnih nošnji Dalmacije koji je prvotno bio zamišljen u 48 sveščića s isto toliko ploča narodnih nošnja, no objavljivanje je prekinuto na pola knjige. Tekst na svakoj stranici obrubljen jednostavnim obrubom. Ilustrirano - 24 ploče s prikazom dalmatinskih narodnih nošnji - cjelostrane ilustracije u boji s legendama na hrvatskom, talijanskom i njemačkom jeziku i zaštitnim folijama. Posljednja ilustracija nema zaštitnu foliju. Na naslovnici je navedeno da ploča ima 48 (con 48 tavole miniate rappresentanti i principali costumi nazionali), kako je prvotno i zamišljeno. Naljepnica Internationale Buchhandlung (M. von Schönfeld) Zara na unutrašnjoj strani prednjih korica. Geografsko-etnografsko djelo u kojem su prikazane osobitosti Istre i Dalmacije i istaknut njihov slavenski karakter. Djelo je objavljeno na hrvatskom 2006. godine u izdanju Etnografskog muzeja u Splitu.
Regije: Dalmacija, Istra
Zemljovid: nema
Carrara, Francesco
Frano Carrara (Split, 16. 11. 1812. - Venecija, 29. 1. 1854.) - hrvatski povjesničar i arheolog. Podrijetlom je iz taijanske obitelji koja se u 18. stoljeću iz Bergama doselila u Split. U Splitu je pohađao gimnaziju, u Zadru i Padovi studirao teologiju, a u Beču arheologiju i povijest. Godine 1842. stječe dooktorat u Padovi te postaje privremeni konzervator muzeja starina u Splitu. Od 1847. do 1853. godine obnašao dužnost honorarnog upravitelja Arheološkog muzeja u Splitu. Godine 1553. otpušten je iz službe te odlazi u Veneciju i radi kao gimnazijski profesor. Vodio prva sustavna arheološka iskopavanja u Solinu te proučavao crkvenu i kulturnu povijest Splita. Bavio se i poviješću Poljica i šire Dalmacije. Zanimala ga je i hrvatska i talijanska književnost te je vodio žestoku borbu za narodni jezik. S grupom splitskih intelektualaca osnovao je "Akademiju na guvnu" (Accademia del guvno), gdje su se vodili razgovori o književnosti, filozofiji i povijesti. Iako se držao Italo-dalmatincem, bio je jezični savjetnik za hrvatski jezik u Zori dalmatinskoj. Dio njegova bogate knjižnice čini temelje današnje Gradske knjižnice u Splitu, a veći dio prodali su njegovi nasljednici.
