Kállay Benjamin, von: Geschichte der Serben. Von den ältesten Zeiten bis 1815
Inventarni broj 388
Naslov u originalu: Geschichte der Serben. Von den ältesten Zeiten bis 1815
Godina izdavanja: 1878
Mjesto izdavanja i izdavač: Budapest / Wien / Leipzig, Verlag von Wilhelm Lauffer
Format: 14 cm x 21,5 cm
:
sv. 1.1 = 80 (str. 1 - 80), sv. 1.2 = 80 (str. 81 - 160), sv. 1.3 = 80 (str. 161 - 240), sv. 1.4 = 80 (str. 241 - 320), sv. 1.5 = 80 (str. 321 - 400), sv. 1.6 = 80 (str. 401 - 480), sv. 2.1 = 80 (str. 1 - 80)
V. br. 220. Prvo izdanje. Prvih pet sveščića (Heft) prvog sveska (Band) te prvi sveščić drugog sveska. Kontinuirana numeracija unutar sveska. Šesti sveščić završava stranicom 480, dok cjelovito izdanje prvog sveska ima 601 stranicu. S mađarskog preveo J. H. Schwicker. Knjiga je na mađarskom jeziku objavljena godinu ranije, 1877. godine. Za razliku od cjelovitog izdanja prvog sveska, ovo izdanje (sveščići) nema sadržaj , predgovor autora i predgovor prevoditelja. Bilješke ispod teksta. Oštećene korice nekih sveščića. Pregled povijesti Srba od njihova doseljavanja do 1806. godine. Autor je za vrijeme svoje uprave Bosnom i Hercegovinom zabranio knjigu u tim pokrajinama.
Regije: Srbija
Zemljovid: 0
Kállay, Benjamin von
Benjamin von Kállay (Budimpešta, 22. 12. 1839. - Beč, 13. 7. 1903.) - austrougarski političar. Studirao pravo i ekonomiju te potom stupio u ugarski politički život. Bio zastupnik u ugarskom parlamentu, vršio dužnost generalnog konzula Austro-Ugarske u Beogradu, austrougarskog izaslanika na Međunarodnoj konferenciji o Istočnoj Rumeliji i predstojnika Ministarstva vanjskih poslova u Beču. Kao vršitelj dužnosti ministra vanjskih poslova sudjelovao 1881. godine u sklapanju tajne konvencije Austro-Ugarske sa Srbijom. Od 1882. godine austrougarski ministar vanjskih poslova i u tom svojstvu, od 1903. godine, upravitelj Bosne i Hercegovine, gdje je značajno pridonio modernizaciji uprave, gospodarstva, društva i kulture. mogućio ulazak ustrijskog i ugarskog kapitala u Bosnu i Hercegovinu te pripremio austrougarsku aneksiju, koju je preporučio vladi kao jamstvo protiv težnji Srbije za BiH. Kao povjesničar bavio se poviješću jugoistočne Europe.
