Izolarna panoramska veduta Rovinja nalazi se na listu izolara dimenzija 34,5 x 44 cm (Mali izolar). S donje strane i uokolo karte nalazi se tekst na talijanskom jeziku kojim autor opisuje udaljenosti od najbližih gradova, njegova povijesna imena, smještaj luke i zaštićenost brodova. Potom navodi podatke o građevinama poput crkvi te broju stanovnika. Grad prepoznatljive vizure, koja je često reproducirana na kartama prethodnika, smješten je na poluotočnoj uzvisini, zaštićen zidom prema pučini i zaklonjen otočićima s juga, među kojima je i sv. Andrija (Crveni otok). U južnoj luci je uređena riva s tri mola (Molo Nuovo). Osim istoimene crkve koja dominira siluetom grada sa zapadne strane poluotoka zabilježene su istoimene pećine (Grotta di S. Eufemia). Označeno je još nekoliko crkvica u zaleđu grada, među kojima je i Santa Maria. Zanimljivost su ograđeni i vjerojatno obrađeni vrtovi u gradskom zaleđu i dvorištu samostana na otočiću. U desnom donjem uglu karte je naslovna kartuša. Sličnu kartu Rovinja Rosaccio je u svom atlasu Viaggio da Venetia…objavio još 1598. godine.
Isolar odnosno panoramska veduta utvrđenog Osora nalazi se, jednako kao i karta Rovinja, na listu izolara dimenzija 34,5 x 44 cm, na stranici 142. Ispod karte se također nalazi opis povijesti grada, mijene njegovih imena (Apsyrtides), bilješke o crkvenoj povijesti grada, stanovništvu, arhitekturi, crkvama pa čak i ekonomiji, sve na talijanskom jeziku. Sama karta prikazuje Osor, gledano preko mosta, s jugozapadne, lošinjske strane. Otok Lošinj autor naziva alternativnim imenom (Isola d'Osero) i na njemu su zabilježene osamljene kuće te obrađena i ograđena poljoprivredna zemljišta. Na zapadnome rubu je ucrtana Osorčica, premda se ona nalazi istočnije, na središnjem hrptu otoka, paralelno prateći rub otoka. U samoj vizuri grada prepoznatljivi su reprezentativne crkvene arhitektonske cjeline, poput crkava i zvonika, primjerice niskog širokog tornja koji se nalazi uz glavnu crkvu. Posebno se izdvaja monumentalno pročelje i bačvasti svod impresivne stolne crkve. Pored gradskih crkava zabilježene su i osamljene crkvice, poput one imena S. Marie, ucrtane i u dubljem gradskom zaleđu (Isola di Cherso). Sakralni objekti su ujedno bili najuočljiviji s mora, a iznimno važni za terestričku navigaciju. Vidljivi su gradski bedemi koji gledaju prema strani mosta i osorskoga kanala. Sam osorski most je uži u središnjem dijelu pa se može pretpostaviti da je dijelom mobilan odnosno montažan.