Šufflay Milan: Die dalmatinische Privaturkunde

Inventarni broj 29

Naslov u originalu: Die dalmatinische Privaturkunde

Godina izdavanja: 1904

Mjesto izdavanja i izdavač: Wien, In Kommission bei Carl Gerold's Sohn, Buchhändler der Kais. Akademie der Wissenschaflten

Format: 16 cm x 24,5 cm

Članak objavljen u časopisu Sitzungsberichte der kaiserlichen Akademie der Wissenschaften. Philosophisch-historische Klasse, Band CXLVII Jahrgang 1903. Svaki članak u časopisu ima zasebnu numeraciju stranica. Oštećen uvez, nedostaju stražnje korice časopisa. Djelo o dalmatinskim srednjovjekovnim privatnim ispravama i notarijatu, koje je autor započeo pisati tijekom arhivskih istraživanja u Dalmaciji, a dovršio tijekom studija u Beču. Neko je vrijeme autor želio da se rad objavi na hrvatskom jeziku, no upravo je činjenica da je objavljen na njemačkom omogućila širu dostupnost rada, tako da ga koristi i austrijski povjesničar Oswald Redlich u svojem djelu Die Privaturkunden des Mittelalters, objavljenom 1911. godine. Upravo su Redlichova predavanja poslužila Šufflayu kao temelj za predmetno djelo. Predmetno je djelo, najvažnije Šufflayevo djelo iz domene diplomatike, na hrvatskom jeziku objavljeno 2000. godine, dok je drugo izdanje tog prijevoda objavljeno 2007. godine.
Regije: Dalmacija
Zemljovid: nema

Šufflay, Milan v.

Milan Šufflay (Lepoglava, 8. 11. 1879. - Zagreb, 19. 2. 1931.) - hrvatski povjesničar i pisac. Studirao povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu; doktorirao 1901. godine. Od 1902. do 1903. godine studirao na Institutu za austrijsku povijest u Beču. Od 1904. do 1908. radio kao kustos u Narodnom muzeju u Budimpešti, a od 1908. do 1916. kao profesor na katedri za pomoćne povijesne znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Sudjelovao u političkom životu, a njegovo je ubojstvo, koje je organizirao režim kralja Aleksandra Karađorđevića, odjeknuo u javnosti. Bavio se hrvatskim i albanskim srednjovjekovljem. Bio je jedan od utemeljitelja albanistike u svijetu. Napisao i dva romana.