Prikaz istočne jadranske obale od rta Komparo na ulazu u pulsku luku do Budve u Crnoj Gori. Prvo izdanje objavljeno je 1850. godine, godinu prije predmetnog izdanja. Zgusnuta panorama prikazana u neprekinutom slijedu, tiskana na formatu 168 mm × 245 mm, složena lijepljenjem u traku dugačku 11,85 m koja je presavijanjem složena u 41 list te ukoričena u kartonske korice. Zemljopisno nazivlje i zemljopisne uputnice ispisani su iznad i ispod panoramskog prikaza. Panoramu je – kao i panoramu Costa occidentale dell' Istria, prvi put objavljenu 1845. godine (usp. br. 309) – za potrebe parobrodarstva Austrijskog Lloyda izradio tršćanski akvarelist Giuseppe Rieger, služeći se prvenstveno panoramama tiskanim u atlasu Carta di cabottaggio del mare Adriatico, te uz obilazak terena radi umjetničkog uvida u izgled obala. Oba izdanja panorama uvjetovana su parobrodarskom linijom Austrijskog Lloyda Trst – Dalmacija, otvorenom 20. kolovoza 1838. godine, na kojoj su Lloydovi parobrodi prometovali od Trsta uz zapadnu obalu Istre, uz rt Kamenjak te dalje Mali Lošinj – Zadar – Šibenik – Split – Hvar – Korčula – Dubrovnik – Herceg Novi – Kotor. Stoga je jasno da su upravo ti krajolici prikazani na Riegerovim panoramama. Iako je razlog njihove pripreme, litografiranja i tiska bio turistička promidžba istočnojadranske obale i otočja, ponajprije radi povećanja broja putnika na Lloydovim parobrodarskim linijama i s tim u vezi induciranjem turizma, Riegerove su panorame mogli koristiti i onodobni pomorci u praktičnoj navigaciji istim morskim vodama. Budući da su oba sveska, s minimalnim dotjerivanjima, izdana više puta nego što bi to tražila plovidbena praksa, a k tome panorame imaju i umjetničke kvalitete, nedvojbeno je da su doista bile prihvaćene od putnika Lloydovih parobroda.
Regije: Istra, Hrvatsko primorje, Dalmacija
Zemljovid: nema